Reč dragustă - definicija

BrRumunskiSrpskiGnezdo rečiReč u umotvorinamaAkcija
1240  dragustă  dragoste  љубав  dragustă [akc. dragustă] (i. ž.) — ljubav ◊ dragusta ĭe kînd ći ginđešć numa la unu, șî danaśi aĭlalț nu-ĭ mîĭ kunuoșć — ljubav je kad misliš samo ne jednog, a ostale momke više ne poznaješ [Crn.] ◊ đeskînćik đi dragustă — (dosl.) „bajanje za ljubav”, ljubavna magija [Por.] ∞ drag(Ima paremija!)[Vidi]

Reč dragustă u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
4355  săruta  săruta  целивати  săruta (ĭuo sarut, ĭel sarută) [akc. săruta] (gl. p. ref.) — celivati, ljubiti iz poštovanja ◊ govĭa la nuntă a sărutat mîna la nașu șî la nașîță — mlada je na svadbi ljubila ruku kumu i kumici ◊ kînd sa-ntîńesk prĭaćińi kare nu s-a vaḑut đemult, sa sărută în obraz đi triĭ uorĭ — kad se sretnu prijatelji koji se dugo nisu videli, ljube se u obraz tri puta ◊ sa sărută đin poșćeńiĭe, da sa țukă đin dragustăceliva se iz poštovanja, a ljubi se iz ljubavi ◊ sa sărută duomńi, da sa țukă saćeńi — celiva se gospoda, a ljube se seljaci ♦ sin. țuka [Por.] ♦ dij. sin. pupa [Tim.]  [Vidi]

1784  tînžî  tânji  венути  tînžî (ĭuo tînžîăsk, ĭel tînžîașće) [akc. tînžî] (gl.) — venuti, gubiti svežinu, slabiti; usahnuti ◊ puot să tînžîaskă verđețurļi șî žuaviń-ļi, đi uamiń n-am auḑît sî sa ḑîkă — mogu da venu biljke i životinje, za ljude nisam čuo da se kaže ◊ tînžîăsk fluoriļi ńiudaće — vene cveće nezaliveno ◊ tînžîașće vaka kînd ĭe bolnauă șî nu manînkă, kînd slabĭașće — vene i krava kada je bolesna i ne jede, kad slabi ◊ puot ș-aĭ ćińirĭ sî tînžîaskă, kînd iĭ pisaḑă au vro dragustă grĭa — mogu i mladi da venu, kada ih mori neka teška ljubav [Por.]   [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:


aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź