| Reč fraće u karticama drugih reči |
|
| Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
| 471 | adăurat | adăurat | други | adăurat [akc. adăurat] (pril.) — drugi po redu ◊ ku uomo-l adăurat am trait bun — sa drugim mužem živela sam dobro ♦ var. adaorat, adăorat ♦ var. skr. dăorat (Tanda) ◊ fraće, sora dăorată — polubrat, polusestra [Por.] ∞ adauară | | [Vidi] |
|
|
|
| 775 | brad | brad | јела | brad (mn. braḑ) (i. m.) — (bot.) jela, vrsta zimzelenog drveta (Albies alba) ◊ blăń dă brad — jelove daske ◊ bradu ĭe viarđe șî ĭarna șî vara — jela je zelena i leti i zimi [Hom.] ◊ blana đi brad frumuos mirusă — jelova daska lepo miriše ◊ în Porĭeśa padure ku ļemn brad n-a fuost, kînd pi la Guol a dat vrun brad sîngur, aĭ batrîń a spus kă samînța ĭ-a dus pasîrĭa-n ćik đi la Munț-aĭ Albĭ — u Porečju šume sa jelovim drvetom nije bilo, kad bi se na Deli Jovanu našla po neka usamljena jela, starci su govorili da je njeno seme donela sa Karpata ptica u kljunu ◊ (rel.) dakă în Porĭeśa n-a fuost brad, da mulće muĭerĭ ńiś n-a șćut śe fĭeļ đi ļemn ĭe, babîļi kînd a kićit prunu la îngropamînt, ĭ-a kîntat „Brađe, brađe, fim fraće!” — iako u Poreču nije bilo jele, a mnoge žene nisu ni znale koje je to drvo, babe su šljivi koju su kitile u pogrebnom obredu, pevale „Brade, brade, brat nam budi!” [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 715 | bun | bun | добар | bun (bună) (mn. buń, buńe) 1. (prid.) — dobar ◊ buna ḑîua — dobar dan ◊ buna sara — dobro veče ◊ bun pomînt — plodna zemlja ◊ uom bun — dobar čovek, dobričina ◊ bun lukru, să fĭ sînatos — srećan rad, da si živ i zdrav [Hom.] ◊ (izr.) bun ku al naruod sînt fraț — dobar i lud su braća ◊ puoptă bună — prijatno (izr. za stolom, pre početka obeda) ◊ fraće bun — rođeni brat ◊ suoră bună — rođena sestra ◊ ăl gasîĭ în vuoĭa bună — našao sam ga dobro raspoloženog [Por.] 2. (pril.) dobro, razume se, da, tako je, u redu je ◊ bun, atunśa ń-am vorbit — dobro, onda smo se dogovorili ◊ pă, bun, kînd ḑîś tu, aĭ să fiĭe așa — pa, dobro, kad ti kažeš, neka bude tako ◊ bun, bun, nu trăbe să-m spuń đi dîdauorĭ — dobro, dobro, ne treba dvaput da mi kažeš [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 1190 | darĭe | dare | давање | darĭe (mn. dîărĭ) [akc. darĭe] (i. ž.) — davanje ◊ ku atîta darĭe, nu sî puće ĭeșî la kapatîń — sa tolikim davanjem, ne može se izaći na kraj [Crn.] ◊ darĭe ku narĭe sînt fraće ku suora — davanje i nemanje su brat i sestra [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4498 | frațăsk | frățesk | братски | frațăsk (frațaskă) (mn. frațășć) [akc. frațăsk] (prid.) — bratski ◊ s-a-nvațat ku ažutuarĭa frațaskă, sîgnur nu măĭ puaće trai — navikao je na bratsku pomoć, sam više ne može živeti ◊ la-ĭ batrîń furaluku a fuost lukru frațăsk — kod starih, lopovluk je bio bratski posao ◊ luazîļi frațășć nu măĭ đizvîrḑîașće ńiś draku — bratske mutljavine ni đavo ne raspetlja [Por.] ∞ fraće | | [Vidi] |
|
|
|
| 4499 | frațîașće | frătește | братски | frațîașće [akc. frațîașće] (pril.) — bratski, na bratski način ◊ ar fi bun fraćiļi să ći bată ka pi uom, da nu frațîașće, k-atunśa îț vo măĭ rămîńa vrun uos întrĭeg — bilo bi dobro da te brat bije kao čoveka a ne bratski, jer bi ti tada neka koska ostala čitava ◊ a mințițo k-o țukă frațîașće, a fuost amînat kînd a-nțaļes kă minće ka kîńiļi — slagao je da će je ljubiti bratski, bilo je kasno kad je shvatila da laže ko pas [Por.] ∞ fraće | | [Vidi] |
|
|
|
| 4500 | frațîĭe | frăție | братство | frațîĭe (mn. frațîĭ) [akc. frațîĭe](i. ž.) — bratstvo ◊ frațîĭa ĭe adunatura frațîlor, alu ńam apruape, or alu prĭaćiń buń kare traĭesk ka frațî — bratstvo je društvo braće, bliskih rođaka ili dobrih prijatelja koji žive kao braća ◊ ar fi bun tuota lumĭa să traĭaska într-o frațîĭe mare — bilo bi lepo da svi ljudi žive u jednom velikim bratstvu ◊ (zdrav.) Să fiĭe frațîĭe păn la veśiĭe! — Neka nam bratstvo traje do veka! [Por.] ∞ fraće | | [Vidi] |
|
|
|
| 4497 | frațîĭuor | frățior | братић | frațîĭuor (mn. frațîĭuorĭ) [akc. frațîĭuor](i. m.) — (demin.) bratić ◊ frațîĭuor ĭe fraćiļi al mik, kînd ăl pumeńim đin milă șî ku drag — bratić je mlađi brat, kad ga pominjemo iz milošte i ljubavi [Por.] ∞ fraće | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 4501 | înfrațî | înfrăți | братимити | înfrațî (ĭuo înfrațăsk, ĭel înfrațîașće) [akc. înfrațî] (gl. p. ref.) — (mag.) bratimiti, pobratimiti ◊ atîta đi bun a traĭit iĭ duoĭ înga đi la kopilariĭe, đi la urmă sa do înfrațît în bisîarikă — toliko su dobro živeli još od detinjstva, da su se na kraju pobratimili u crkvi ◊ (mag.) fraț đi pi kruśe s-a înfrațăsk pintru vro buală la vro kruśe la morminț đi kare sa ļagă, pănă vro babă ļi đeskîntă — braća po krstu bratime se zbog neke bolesti kod nekog krsta na groblju, dok im neka baba baje ◊ (bot.) đintr-un buob đi grîu, înfrațăsk măĭ mulće firurĭ — iz jednog zrna žita, proklija više stabljika [Por.] ∞ fraće | | [Vidi] |
|
|
|
| 4503 | înfrațîĭe | înfrățire | братимљење | înfrațîĭe (mn. înfrațîĭ) [akc. înfrațîĭe] (i. ž.) — (ret.)(mag.) bratimljenje ◊ a gasît muma un kopil đin ńam bun kare vrĭa sî sa înfrațîaskă ku nana, șî s-a dus la înfrațîĭe la morminț — našla je majka jednog dečka iz dobre familije koji hoće da se bratimi sa mojim batom, pa su otišli do groblja na bratimljenje [Por.] ∞ fraće | | [Vidi] |
|
|
|
| 4502 | înfrațît | înfrățit | збратимљен | înfrațît (înfrațîtă) (mn. înfrațîț, înfrațîće) [akc. înfrațît] (prid.) — zbratimljen, pobratimljen ◊ a traĭit tare bun, așa înfrațîț înga đi la kopilariĭe — živeli su jako dobro, tako zbratimljeni još od detinjstva ♦ var. înfrațîșat [Por.] ∞ fraće | | [Vidi] |
|
|
|
| 2886 | mižlokar | mijlocar | средњи | mižlokar (mižlokară) (mn. mižlokarĭ, mižlokarĭe) [akc. mižlokar] (prid.) — srednji, koji je u sredini ili između ◊ ĭuo mis kopil mižlokar, fakut întra fraće, măĭ batrîn, șî soră, măĭ ćinîră — ja sam srednje dete, rođen između starijeg brata, i mlađe sestre ♦ var. mižlokarĭ [Por.] ∞ mižluok | | [Vidi] |
|
|