Reč frumos nije obrađena kao osnovna reč!

Reč frumos u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
3419  dim  din  из  dim (predl.) — iz, od ◊ dim toate mărfiļi de lukrat în kîmp, če le-am adunat pin sat de muzeĭ, măĭ frumos ĭe săčeraru făkut dim lemn moale, kă pe ĭel no-l are nima altu în țara nostă — od svih stvari za poljoprivredu, koje smo sakupili po selu za muzej, najlepši je srparnik izrađen od mekog drveta, jer njega nema niko drugi u našoj zemlji ◊ a vazut ku oĭki luĭ, kum ĭasă dim kasa i — video je svojim očima kako izlazi iz njene kuće ♦ var. din [Tim.] ♦ dij. var. đin, đen [Por.][Pad.][GPek][Crn.] ♦ dij. var. dăn, dîn [Bran.][Hom.][Mlava][Mor.][Pom.][Res.][Stig][Zvizd]  [Vidi]

6138  înžuramînt  înjurare  псовање  înžuramînt (mn. înžuramînće) [akc. înžuramînt] (i. s.) — psovanje ◊ ńiś un înžuramînt nuĭe frumos, șă nu duśe ńiś o dobîndă la aăla kare înžură — nijedno psovanje nije lepo, i ne donosi nikakvu korist onom koji psuje [Por.] ∞ sudui  [Vidi]

5034  kiđe  chidă  иње  kiđe (mn.) [akc. kiđe] (i. ž.) — inje ◊ kiđe sînt aburĭ đi apă îngețaț pi krĭanźiļi ļemnuluĭ, kînd dă źer uskat — inje je vodena para smrznuta na granama drveća, u vreme suvomrazice ◊ kiđe sa prinđe pi ļemn đin parća-ĭa đin kare baće vîntu — inje se hvata na drveće sa one strane sa koje duva vetar ◊ kiđe ĭe un fĭeļ đi brumă — inje je vrsta slane [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

2133  kļanță  clanţă  запорањ  kļanță (mn. kļanțurĭ) [akc. kļanță] (i. ž.) — 1. (tehn.) zaporanj, zaporak, zaponac, klin kojim se zatvaraju vrata; reza ◊ kļanța a fuost fakută đi ļiemn, da akuma măĭ mult sa faśe đi fĭer — zaporanj je nekada pravljen od drveta, a sada se pravi više od metala ◊ ku kļanța sa înkiđe vrakńița la gardu lu traușă — zaponcem se zatvaraju vratnice na dvorišnoj ogradi 2. (fig.)(pej.) ženska usta; gubica ◊ uomu iĭ spuńe frumos să ļiaźe kļanța, ĭa tuot ăl latră, la urmă do kîpată una pista kļanță, șî taku điluok — čovek joj lepo kaže da zaveže gubicu, a ona ga i dalje olajava, na kraju dobi jednu preko gubice, i ućuta odmah ♦ var. kļeanță, kļianță ♦ up. vrakńiță, popik, gužbă [Por.]   [Vidi]

5305  măritat  măritat  удаја  măritat [akc. măritat] (i. s.) — udaja; udavanje ◊ fata ažuns đi măritat — devojka je dospela za udaju ◊ măritatu ĭe ađet frumos udaja je lep običaj ◊ măritatu ĭe kînd fata mare s-anpreună ku baĭatu, șî-nśep a trai la un luok — udavanje je kad se devojka spoji sa momkom, i počnu živeti zajedno ♦ sin. kîsîtorit [Por.] ∞ mărita  [Vidi]

5114  peșće  peste  преко  peșće [akc. peșće] (predl.) — preko ◊ n-a putut să treakă ńime peșće voĭa părințîlor — nije mogao da pređe niko preko volje roditelja ◊ ar fost frumosă peșće tot pomîntu — bila je najlepša na svetu [Rom.] ♦ dij. var. pista [Por.] ∞ pista  [Vidi]

5141  pilđi  pizmi ?  надметати се  pilđi (ĭuo ma pilđesk, ĭel sa pilđașće) [akc. pilđi] (gl. ref.) — (izob.) nadmetati se, takmičiti se ◊ măĭ frumos ĭera pi la bîlśurĭ, kînd sa pilđit kîći doa-triĭ rîndurĭ đi bandaș, da lumĭa sa visaļa șî źuka điźaba pi lînga iĭ — najlepše je bivalo na vašarima, kada su se nadmetale dve-tri grupe trubača, a narod se veselio i igrao besplatno oko njih ♦ sin. pizmi [Por.] ∞ pildă   [Vidi]

5333  putuare  putoare  ленчуга  putuare2 (mn. putuorĭ) [akc. putuare] (i. ž.) — (zast.) lenčuga, lenština, lenj čovek ◊ ĭ-a spus lumĭa frumos să nu sa mariće dupa putuarĭa-ĭa đi baĭat, kă o să muară đe fuame — lepo su joj govorili ljudi da se ne udaje za tu lenštinu od momka, jer će umreti od gladi ◊ la rumîńi aĭ batrîń a fuost kunoskută povasta li vro Mariĭe Puturuasă — kod starih Vlaha bila je popularna priča o nekoj Mariji Lenjivici ♦ sin. ļenuos, žîguare [Por.]  [Vidi]

4979  rîkańală  răcăneală ?  крекетање  rîkańală (mn. rîkańelurĭ) [akc. rîkańală] (i. ž.) — (onom.) kreketanje frumos ĭe să aĭ kasă lînga rîu, ama nuapća rîkańala bruoșćilor țîńe una-ntruuna, pă-ț vińe să noroḑășć — lepo je imati kuću kraj reke, ali noću žablje kreketanje traje neprekidno, pa ti dođe da poludiš [Por.] ∞ rîkańi  [Vidi]

4751  stagar  stegar  барјактар  stagar (mn. stagarĭ) [akc. stagar] (i. m.) — barjaktar, stegonoša ◊ în vrĭamĭa lu armată ku kaĭ, al măĭ înalt, al măĭ frumos ș-al măĭ țapîn soldat întra kîlarĭeț s-a aļes să fîĭe stagar — u vreme vojske sa konjicom, najviši, najlepši i najjači vojnik među konjanicima birao se za barjaktara ◊ mare mîndrîĭe a fuost đi kutare să fiĭe stagarĭ în armată — velika čast je bila za nekoga da bude barjaktar u vojsci ◊ stagarĭu đin armată a ramas ku așa poļikră șî kînd a veńit la kasă — barjaktar iz vojske nosio je taj nadimak i kad je došao kući [Por.] ∞ stag   [Vidi]

4556  stîlp  stâlp  стуб  stîlp (mn. stîlpĭ) [akc. stîlp] (i. m.) — 1. (bot.) struk, stabljika niske biljke ◊ vićiļi sa stropĭesk ku moļidva ku un stîlp đi busuĭuok — stoka se škropi svetom vodicom pomoću jednog struka bosiljka ◊ nuĭe frumos să će duś la morminț numa ku un stîlp đi fluare — nije lepo da ideš na groblje samo sa jednim strukom cveta 2. (tehn.) direk; stub, trupac ◊ stîlp ĭe ļemn taĭat, kurațat đi krĭanźe șă skurtat pi masură śe trăbe — direk je drvo isečeno, očišćeno od granja i skraćeno prema potrebnoj meri ♦ sin. bunduk, șćump, tutuk [Por.]  [Vidi]

4526  sudui  sudui  псовати  sudui (ĭuo suduĭ, ĭel suduĭe) [akc. sudui] (gl. p. ref.) — (vulg.) psovati ◊ toț suduĭe, da toț spun kă aĭa nuĭe frumos svi psuju, a svi kažu da to nije lepo ◊ omińi aĭ bătrîń ńiśkînd n-a pomeńit pi naĭba, să n-a fi suduit să-l fută-n źanunkĭe, or dupa kap, or sî-ĭ sa kaśe-n soļńiță — stariji muškarci nikada nisu pominjali đavola, a da nisu opsovali da će ga jebati u koleno, zavrat ili mu se posrati u slanik ◊ kînd omińi suduĭe ḑîk „futu-l” da muĭeriļi „pișî-ma” — kad muškarci psuju, kažu „jebem ga” a žene „popišam se” [Buf.] ♦ dij. sin. înžura [Por.]  [Vidi]

4897  suduĭală  suduială  псовка  suduĭală (mn. suduĭaļe) [akc. suduĭală] (i. ž.) — psovka ◊ niś o suduĭală nuĭ frumosă — nijedna psovka nije lepa [Buf.] ♦ dij. sin. înžuratură [Por.] ∞ sudui  [Vidi]

3480  śukîrćit  ciocîrtit  исецкан  śukîrćit (śukîrćită) (mn. śukîrćiț, śukîrćiće) [akc. śukîrćit] (prid.) — iseckan, izreckan, loše sečivom obrađen; isfronclan ◊ ĭ-am plaćit să-m raćaḑă puomi frumos, da ĭel numa î-a śukîrćit, șî đ-aĭa nu îa-m plaćit ńimika — platio sam mu da mi voćke lepo obreže, a on ih je samo isfronclao, i zato mu nisam platio ništa ♦ var. śokîrćit [Por.] ∞ śukîrći   [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

69973 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź