Reč malaĭ u karticama drugih reči |
|
Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
154 | aluvat | aluat | тесто | aluvat (mn. aluvaturĭ) [akc. aluvat] (i. m.) — testo, mešavina pšeničnog, kukuruznog, raženog ili ječmenog brašna sa vodom i drugim dodacima, od koje se peče hleb ili druge vrste testenina za ljudsku ishranu ◊ aluvat kreskut — naraslo testo ◊ aluvat aḑîm — presno testo ◊ aluvat đi malaĭ — testo za proju ◊ aluvat đi puĭ — testo za pilad [Crn.] ◊ aluvatu sa plumađiașće-n karļiță — testo se meša u naćvama ◊ în aluvat sa puńe olațăl să krĭaskă — u testo se stavlja kvasac, da naraste [Por.] ♦ dij. sin. plomad (Lubnica) [Crn.] ♦ dij. var. aloat [Kmp.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
2332 | ḑară | zară | јогурт | ḑară (mn. ḑărurĭ) [akc. ḑară] (i. ž.) — (nutr.) 1. jogurt ◊ ḑară sa faśe đin lapće fĭert, în kare puń triĭ pikurĭ đi akrĭală, șă-l laș duauă ḑîļe să șća la kaldură; sa manînkă ku đimikat đi malaĭ, vara kînd sa lukră pin zîpușală mare — jogurt se pravi od skuvanog mleka, u koje se dodaju tri kapi sirćeta, i pustiš ga da stoji dva dana na toplom; jede se sa udrobljenom projom, leti kada se radi po velikoj vrućini 2. mlaćenica; kiselo mleko pomešano sa surutkom ◊ ḑară sa faśe kînd sa mĭastîkă lapće akru ku ḑăr, șî ku ĭa sa faśe ḑamă đi șćir, kare ĭe dulśe đi tuot — mlaćenica se dobija kada se kiselo mleko pomeša sa surutkom, i njome se pravi čorba od štira, koja je mnogo slatka (Rudna Glava) ◊ ḑară ku ḑăru la nuoĭ ĭe tuot una — „dzara” i „dzeru” je kod nas jedno isto (surutka) (Tanda) ♦ up. ḑăr [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
1432 | đimikat | dumicat | удробљен | đimikat (đimikată) (mn. đimikaț, đimikaće) [akc. đimikat] (prid.) — 1. udrobljen, usitnjen; smrvljen; sitan ◊ malaĭu ku lapće nuĭe dulśe dakă malaĭu nuĭe đimikat marunt — proja sa mlekom nije slatka ako proja nije udrobljena sitno 2. (i. m.) popara ◊ đimikatu sa faśe așa: puń apă ku sarĭe să fĭarbă; kînd fĭarbe apa, puń pîńe zdrumikată, șî mĭastîś; kînd s-angroșîașće, puń brînḑă, șă ĭară mĭastîś — popara se pravi ovako: staviš so u vodu i kuvaš: kad voda provri, staviš udrobljen hleb, i mešaš; kada se zgruša, dodaš sir, i opet mešaš [Por.] ∞ đimika | | [Vidi] |
|
|
|
1972 | frîmînta | frământa | месити | frîmînta (ĭuo framînt, ĭel framîntă) [akc. frîmînta] (gl. p.) — 1. mesiti, gnječiti, mrviti, sitniti, drobiti ◊ koaža đi malaĭ ĭe tare șî gruasă, nu sa framîntă ļesńe, d-aș vrĭa sî fak kîta „pufă” đin ĭa — projina kora je tvrda i debela, ne mrvi se lako, a hteo bih da napravim malo „pufe” od nje 2. (fig.) lomiti batinama, prebiti ◊ numa sî nu kadă în mîńiļi lu tatî-su, k-ăĭ framîntă uasîļi ku bataĭa — samo da ne padne u očeve ruke, jer će mu samleti kosti batinama ♦ var. frămînta ♦ sin. plumađa, đimika, măśina, zdrumika [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
3131 | întuarśe | întoarce | враћати | întuarśe (ĭuo întuork, ĭel întuarśe) [akc. întuarśe] (gl. p. ref.) — 1. vraćati se ◊ tuot sa întuarśe, ćińerĭața ńiśkînd — sve se vraća, mladost nikad ◊ s-a mîńiĭat pi parinț, ș-a pļekat în lumĭa albă, a spus kă ńiś muort nu sa întuarśe la kasă — naljutio se na roditelje i krenuo u beli svet, rekao je da se ni mrtav neće vratiti kući ◊ sa faśe șuop, sa labdă kă nu-m întuarśe bańi — pravi se mutav, hvali se da mi neće vratiti novac 2. vrteti se, okretati se u mestu ◊ s-a mînkat fusu, șî ruata sa întuarśe în luok — ojela se osovina, i točak se okreće u mestu 3. okretati na stranu ◊ s-a zuĭtat baba să întuarkă malaĭu-n śirińe, șî tuot a ars pi o parće — zaboravila baba da okrene proju u crepulji, pa je sva izgorela sa jedne strane [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2408 | kodruț | codruţ | комадић | kodruț (mn. kodruță) [akc. kodruț] (i. s.) — (demin.) komadić ◊ ĭ-a dat veśińi kîći un kodruț đi malaĭ, numa să nu muară đi fuame — davale mu komšije po komadić proje, samo da ne umre od gladi [Por.] ∞ kuodru | | [Vidi] |
|
|
|
3200 | vaĭ | vai | авај | vaĭ (uzv.) — avaj, jao, kuku i sl., uzvik kojim se izražava teško stanje ◊ vaĭ đi mińe; vaĭ đi ĭel; vaĭ đi nuoĭ — teško meni, teško njemu, teško nama ◊ vaĭ đu muĭka luĭ — kukala mu majka ♦ up. văĭera, vaĭta, văĭkara [Por.] ◊ vaĭ đe mińe, daĭka nu vińe — jao meni, draga ne dolazi (Sige) [Hom.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
5098 | zăbik | zăbic | крљаница ? | zăbik (mn. zăbiśe) [akc. zăbik] (i. s.) — (nutr.) krljanica ? ◊ zăbik să faśe đin malaĭ uskat șî fărîmat marunt, kare să friźe în untură — krljanica se pravi od suve i sitno mrvljene proje, koja se prži na masti [Pad.] ♦ dij. sin. pufă (Rudna Glava) [Por.] | | [Vidi] |
|
|