Reč sîrbaćikă u karticama drugih reči |
|
Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
3504 | albină ursaskă | bondar | бумбар | albină ursaskă [akc. albină ursaskă] (sint.) — (ent.) bumbar (Bombus terrestois) ◊ albină ursaskă ĭe guangă sîrbaćikă, ńagră, flokuasă, șî măĭ mare đi kît albina domńaskă — bumbar je divlja buba, crna, dlakava, i veća od domaće pčele ◊ albină ursaskă faśe kuĭb pi supt pomînt — bumbar pravi gnezdo pod zemljom ◊ albină ursaskă faśe fagurĭ ku mńare dulśe, ka șî albina domńaskă — bumbar pravi saće sa slatkim medom, kao i domaća pčela ◊ mńarĭa lu albina ursaskă a fuost mare dulśață a păkurarilor — med bumbara bio je velika čobanska poslastica ◊ albina ursaskă are ak ku kare muśkă ka vĭaspĭa, đi măĭ mulće uorĭ, da durĭarĭa ĭe măĭ tare đi kît alu albińiļi domńeșć — bumbar ima žaoku kojom ujeda kao osa, više puta, a bol je jači od ujeda domaćih pčela ◊ aku lu albină ursaskă nu ramîńe în muśkatură, șî ĭa dupa śe muśkă nu muare ka albina domńaskă — žaoka bumbara ne ostaje u ujedu, i on posle ujeda ne umire kao domaća pčela ◊ o kĭamă albină ursaskă kă mńarĭa iĭ măĭ đes a mînkat urșî, fînkă kuĭbu ļ-a fuost skund sapat supt pomînt — zove se medveđa pčela jer su njen med najčešće jeli medveti, pošto im je gnezdo bilo plitko ukopano pod zemljom ♦ sin. bumbarĭ [GPek] ◊ albina ursaskă are kuru galbin — bumbar ima žutu zadnjicu (Tanda) [Por.] ∞ albină | | [Vidi] |
|
|
|
2665 | gîrlugă | gârliţă | дивља гуска | gîrlugă (mn. gîrluź) [akc. gîrlugă] (i. ž.) — (ornit.) divlja guska (Anser anser, Anser albifrons, Anser minutus) ◊ gîrlugă ĭe pasîrĭe, gîskă sîrbaćikă — „grluga” je ptica, divlja guska (Rudna Glava) ◊ trĭeku un șuk đi gîrluźi, vińe vrĭamĭa rîa — prođe jato divljih gusaka, ide loše vreme (Tanda) [Por.] ◊ trĭek gîrluźiļi pi sus, fug đi vrĭamĭa rîa — lete „grluge” nebom, beže od lošeg vremena (Bučje) [Crn.] ∞ gîskă | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
3353 | guridă | aguridă | дивље грожђе | guridă (mn. guriḑ) [akc. guridă] (i. ž.) — (bot.) divlje grožđe (Vitis sylvestris) ◊ gurida ĭe un fĭeļ đi viĭe sîrbaćikă, kare dă pi duos, are buobe miś vînîće, kare kînd sa kuok sînt atîta akre đi gura sa strînźe đi tuot đi akrĭală — gurida je vrsta divljeg grožđa, koja raste po šumi, ima mala plava zrnca, koja su toliko kisela kad sazru da ti se usta sva stegnu od kiselosti ♦ up. strugur [Por.] ∞ viĭe | | [Vidi] |
|
|
|
5013 | ĭepur | iepure | зец | ĭepur (mn. ĭepurĭ) [akc. ĭepur] (i. m.) — (zool.) zec ◊ ĭepur ĭe žuavină sîrbaćikă, ku urĭekiļi lunź da ku kuada skurtă — zec je divlja životinja, sa dugim ušima i kratkim repom ◊ karńa ĭepuruluĭ ĭe dulśe, da ĭepuru rumîńi aĭ batrîń a prins măĭ mult ku lațu, nu ļ-a trîbuit pușka — zečje meso je slatko, a zeca su stari Vlasi lovili najčešće samo sa omčom, nije im trebala puška [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4234 | kokĭază | coacăză | боровница | kokĭază (mn. kokĭez) [akc. kokĭază] (i. ž.) — (bot.) borovnica (Vaccinium myrtillus) ◊ kokĭază la Măĭdan a dat pi o śokă aprope đi oraș — borovnice su u Majdanpeku rasle na jednom brdu u blizini naselja ◊ kokĭază ĭe pomă sîrbaćikă, o tufă ku boabe miś șî ńagre — borovnica je divlja voćka, žbun sa malim i crnim bobicama ◊ kînd s-ar kopt kokĭezîļi, kopiĭi bufańilor a ĭeșît đin kokazar ńegri ka draśi — kad se borovnice dozrele, bufanska deca su iz borovnjaka izlazila crna ko đavoli ♦ var. kokezară [Buf.] | | [Vidi] |
|
|
|
4018 | mîrză | ură | мржња | mîrză (mn. mîrză) [akc. mîrză] (i. ž.) — mržnja ◊ mîrza întra iĭ țîńe înga đin kopilariĭe — mržnja između njih traje još od detinjstva ◊ a trait ku ańi ka lumĭe sîrbaćikă, ku mîrză șî ku sfadă — živeli su godinama kao divljaci, u svađi i u mržnji [Por.] ∞ mîrzî | | [Vidi] |
|
|
|
4126 | rață | raţă | пловка | rață (mn. răță) [akc. rață] (i. ž.) — (ornit.) plovka ◊ răță țîn aăĭa kare sînt ku kasa pi lînga vro apa — plovke drže oni kojima je kuća pored neke vode ◊ rațuoń — plovan ◊ (onom.) rața măkîĭe — plovka kvače ◊ rață sîrbaćikă — divlja plovka [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
6237 | rîs | râs | рис | rîs2 (mn. rîș) (i. m.) — ris (Lynx lynx) ◊ rîsu ĭe žuavină sîrbaćikă, śeva măĭ mare dă kît mîțu — ris je divlja životinja, nešto veća od mačke ◊ rîsu traĭașće numa unđe ĭe padurĭa kurată — ris živi samo tamo gde je priroda čista [Bran.] | | [Vidi] |
|
|
|
6013 | stankuță | pară | крушка станкуца | stankuță (mn. stankuț) [akc. stankuță] (i. ž.) — (bot.) kruška ◊ stankuța ĭe fĭeļ đi pĭară oltańiće pi ļemn đi păr sîrbaćik — stankuca je vrsta kruške, kalemljena na drvetu divlje kruške ◊ puama stankuțî ĭe kîta măĭ mare đikît para sîrbaćikă, șă mult măĭ dulśe — plod stankuce je malo veći od divlje kruške, i mnogo je slađi ◊ stankuțîļi ažung pi la kuada agustuluĭ — stankuce stižu krajem avgusta ◊ stankuțîļi sînt buńe đi rakiu, mult ļi manînkă șî vićiļi tuamna kînd, ńikuļasă, kad pi pomînt — stankuce su dobre za rakiju, a mnogo ih jede i stoka ujesen kad, neobrane, padnu na zemlju [Por.] ♦ up. ćipsînă [Hom.],[Crn.] ∞ păr1 | | [Vidi] |
|
|
|
3382 | śerb | cerb | јелен | śerb (mn. śerbĭ) [akc. śerb] (i. m.) — (zool.) jelen (Cervus elaphus) ◊ śerb ĭe žuavină sîrbaćikă ku kuarńe marĭ șî krengaraće — jelen je divlja životinja sa velikim i razgranatim rogovima ◊ śerbu ĭe žuavină țapînă șî frumuasă, șî rumîńi đemult đes a dat nume pi ĭel la kopiĭi luor: Śerban — jelen je jaka i lepa životinja, i Vlasi su nekada često davali njegovo ime svojoj deci: Šerban (=Jelenko) ◊ fameĭa śerbuluĭ sa kĭamă śută — ženka jelena zove se košuta [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
3643 | vidră | vidră | видра | vidră (mn. vidre) [akc. vidră] (i. ž.) — (zool.) vidra (Lutra vulgaris) ◊ vidra ĭe žuavină sîrbaćikă kare traĭașće pi malu api, nuată bińe șî sa arańiașće ku pĭeșć — vidra je divlja životinja koja živi na obali vode, pliva dobro i hrani se ribom ◊ vidra sa prinđe pintru pĭaļe, kare ĭe tare skumpă kî đin ĭa sa fak bunḑ domńeșć — vidra se lovi zbog krzna, koje je jako skupo jer se od njega prave gospodske bunde [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
3212 | vită | vită | стока | vită (mn. viće) [akc. vită] (i. ž.) — (zool.) stoka, govedo, domaća životinja ◊ vita ĭe žuavină đi kasă, kare uomu o pazîașće ș-o arańașće — govedo je domaća životinja, koju čovek čuva i hrani ◊ avĭem viće marĭ șî viće miś — imamo malu i veliku stoku ◊ vită mikă ĭe uaĭa, berbĭeku, mńelu, kapra, pîrśu, ĭedu — u malu stoku spada ovca, jagnje, koza, jarac, jare ◊ vită mare ĭe vaka, buou, vițălu, kalu, ĭapa, mînḑu șî magarĭu ku mîgarița — u krupnu stoku spada krava, vo, tele, konj, kobila, ždrebe i magare sa magaricom ◊ kîńi șî mîțî nu sînt viće numa žuaviń — psi i mačke nisu stoka nego životinje ◊ vită sîrbaćikă — divlja životinja ◊ vită blîndă — pitoma životinja [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
3642 | vĭeḑur | viezure | јазавац | vĭeḑur (mn. vĭeḑurĭ) [akc. vĭeḑur] (i. m.) — (zool.) jazavac (Meles meles) ◊ vĭeḑuru ĭe žuavină sîrbaćikă kare traĭașće la munće, pitulat în viḑurină kare sîngur o sapă supt pomînt — jazavac je divlja životinja koja živi u planini, skrivena u jazbini koju sam kopa pod zemljom ◊ vĭeḑuru duarme pista ĭarnă ka guđe ursu — jazavac prespava zimu kao i medved ◊ vînatuori măĭ mult prind vĭeḑuru pintru untura luĭ, kare ĭe tare miļemn đi mulće buaļe grĭaļe — lovci hvataju jazavca najviše zbog njegove masti, koja je lek za mnoge teške bolesti ◊ vînatuori au kopuoĭ adîns fakuț đi prins la vĭeḑurĭ — lovci imaju kerove naročito odnegovane za hvatanje jazavaca ◊ vînatuori măĭ đes skuot vĭeḑuru đin viḑurină ku fumu — lovci najčešće isteruju jazavca iz jazbine dimom [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
6025 | vulpĭe | vulpe | лисица | vulpĭe1 (mn. vulpĭ) [akc. vulpĭe] (i. ž.) — (zol.) lisica (Vulpes vulpes) ◊ vulpĭa ĭe žuavină sîrbaćikă ku păr roșkaćik șî kuadă lungă, kare fură gaiń đi la uom đin kurĭańik — lisica je divlja životinja crvenaske dlake i dugog repa, koja čoveku krade živinu iz kokošarnika ◊ vulpĭa faśe bîrluog în pomînt, ș-aĭa sapat ku duauă uș, să puată să puată skapa kînd o prispĭesk vînatuori đintr-o parće — lisica pravi brlog u zemlji, i to iskopan sa izlazom na dve strane, da može uteći kad je poteraju lovci sa jedne srane ◊ vulpĭa ĭe žuavină tare vikļană, đi mulće uorĭ sa faśe muartă numa sî skîape đi kopuoĭ — lisica je jako lukava životinja, često se pravi mrtva samo da utekne lovačkim psima [Por.] | | [Vidi] |
|
|