Rezultat pretrage:

Uneta reč: Boljetin * Svega reči: 14

BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo rečiReč u umotvorinamaMestoVidi
953  Buļećin  Bulecin  Бољетин  Buļećin [akc. Buļećin] (i. m.) — (ojk.) Boljetin, ime sela na Dunavu kod Donjeg Milanovca, u opštini Majdanpek ◊ in Buļećin traĭesk duauă fuarme dă rumîń, uńi vorbĭesk la „pră”, da uńi la „pi” — u Boljetinu žive dve vrste Vlaha, jedni govore na „pră”, a drugi na „pi” ◊ ĭastă șî o fîmeļiĭe sîrbĭaskă, a veńit dă la Kosova; saćańi a batut žuok ku iĭ kî sînt „turś dă la Kosova” — ima i jedna srpska familija, doseljena sa Kosova; seljani su zbijali šale sa njima da su „Turci sa Kosova” ◊ voĭńiś saćańi sa kĭamă Buļećinț, da muĭerļi Buļećință — muškarci meštani zovu se Boljetinci, a žene Boljetinke ◊ satu ĭe mik, învîrat într-o vaļe adînkă, îngustă șî lungă — selo je malo, sabijeno je u jednu duboku, usku i dugu dolinu ◊ lumĭa s-a tras aiśa dîn mulće pîărț, kî ĭe bun dă viće — ljudi su se povukli ovde sa raznih strana, jer je pogodno za stoku ◊ la Buļećin șî akuma la Sînźuorḑ sa fak kîći șapće-uopt baśiĭ, ka đi bătrîńață — u Bljetinu se i sada na Đurđevdan pravi po sedam-osam bačija, kao u stara vremena (izvor: Durlić, terenski zapisi) [Por.] Boljetin  [Vidi]
1359  Draguļeșći  Drăgulescu  Драгуловићи  Draguļeșći [akc. Draguļeșći] (i. m.) — (antr.) Dragulovići, vlaško prezime familije u selu Šarbanovac, po pretku koji se zvao Dragu ◊ Draguļeșći ku kasa lîngă rîu Șarbanuțuluĭ, a lukrat la fĭer — Dragulovići koji su imali kuću pored Šarbanovačke reke, bili su kovači [Crn.] ♦ dij. var. Draguļieșćivlaško prezime fam. Dragulović u Boljetinu ♦ (jed.) Draguļesku, var. Draguļiesku [akc. Draguļiesku] [Por.] ∞ DraguŠarbanovac  [Vidi]
1276  fifă  nai  панова фрула  fifă (mn. fife) [akc. fifă] (i. ž.) — 1. (muz.) fifa, panova frula ◊ kînd muĭerļi a kîntat-n fifă, ińima-n pĭept s-a topit đi milă — kada su žene svirale „fifu”, srce u grudima se topilo od miline [GPek] ◊ dî fifă s-a șćut șî-n Buļećin; aiśa fluĭerļi a fuost fakuće dîn kovragu alu duļeaće — za „fifu” se znalo i u Boljetinu; ovde su se frulice pravile od dulekove vreže (Boljetin) [Por.] 2. (bot.) biljka od koje su se pravile „fife” (Jasikovo) [GPek] ♦ dij. sin. buśińiș (Rudna Glava) [Por.] (opis) Ĭastă o buĭađe, s-a kĭamă „fifă”, krĭașće pi marźîna traușî, unđe ĭe kam buźakuos, gruasă ĭe ka źeĭśtu; krĭașće vrun mĭetîr șî măĭ śeva, șî are źenunkĭ koļa-koļa. Pin mižluok ĭe țauă guală, da la źanunki-ĭa ĭe înfundată, astupată. Vara muĭerļi o taĭe, o uskă, ș-o skurćaḑă la źanunki-ĭa, să kapiće śinś, șapće or nuauă țăvuță kare au un kîpatîń înfundat, da-lalalt nu. Ļe skurtă să nu fiĭe tuot una đi lunź, numa lunźimĭa întra ĭaļe să krĭaskă kîći kîta, đi la măĭ skurta, pănă la măĭ lungă. Kîpatińo-l đeșkis ăl taĭe poćeșît, șî lukru ĭe gata: fifa ĭe sprimită đi kîntat. Țîăviļi nu-s ļegaće ku ńimika, numa muĭarĭa ļe țîńe-n mîń așa rînduiće, șî suflă-n ĭaļe. A măî skurtă are glas măĭ supțîre, da a măĭ lungă are glas măĭ adînk. A fuost în Vlauļa 1938. un daskîl, rumîn đin Žgobița, Vuoĭa Drobić; ĭel adunat fećamă șî kopilandri, ĭa-nbrakat în puort batrîńesk, ĭa-nvațat sî žuaśe žuok „batrîna pi piśuor”, a dus đi la Gorńana ńișći karabaș, și s-a dus ku iĭ în Biļigrad la vro takmićeńe. A luvat șă pi Marița lu Ćosa, kare a foust în Isîkuvă măĭ sprimită đi fifă, ș-în Biļigrad a fouost măĭ buń pista tuoț, a kîpatat, kum s-ar ḑîśa akuma „prva nagrada”.

Ima jedna biljka, zove se „fifa”, raste po obodu dvorišta, gde ima budžaka, debela je kao prst; raste oko metar i nešto, i ima člankove ovde-onde. Po sredini je šuplja cev, a kod onih članaka je zapušena, zatvorena. Žene je leti seku, suše, i krate je kod onih članaka, tako da dobiju pet, sedam ili devet cevčica čiji jedan kraj začepljen, a drugi nije. Krate ih da ne budu iste dužine, nego da dužina među njima postepeno raste, od najkraće, do najduže. Otvoreni kraj seče se koso, i posao je gotov: „fifa” je spremna za sviranje. Cevčice nisu vezane ničim, nego ih žena tako poređane, od najkraće do najveće, drži rukama i duva u njih. Najkraća ima najtanje, a najduža ima najdublji glas. Bio u Vlaolu 1938. jedan učitelj, Vlah iz Žagubice, Voja Drobić; on je okupio mladiće i devojke, obukao ih u starinsku nošnju, naučio ih da igraju kolo „batrna”, doveo iz Gornjana neke gajdaše, i otišao sa njima u Beograd, na neko takmičenje. Poveo je i Maricu Ćosinu, koja je u Jasikovu bila majstor za fife, i u Beogradu su bili najbolji, dobili su, kako bi se danas reklo, prvu nagradu.
(Kaz. Janko Blagojević, Zapis: Durlić, 15. VII 2012. Jasikovo) [GPek]
Jasikovo  [Vidi]
1900  flomînd  flămând  гладан  flomînd (flomîndă) (mn. flomînḑ, flomînđe) [akc. flomînd] (prid.) — gladan ◊ saraku ĭe flomînd đi tuaće — siromah je gladan svega ◊ la-l flomînd sînt uoki marĭ — u gladnog su velike oči ◊ flomînd ka lupu — gladan kao vuk [Por.] ♦ dij. sin. ńemînkat (Slatina) [Crn.] ∞ fuameI Porečka Reka
flomînd (Rudna Glava)
flămînd (Tanda)
flamînd (Crnajka, Topolnica, Boljetin)

II Crna Reka
flomînd (Zlot, Osnić, Šarbanovac, Lubnica, Dobro Polje)
flămînd (Krivelj, Valakonje, Slatina)
flamînd (Šarbanovac, Gamzigrad, Metovnica, Mali Izvor, Podgorac)

III Mlava
flamînd (sva sela ?)

IV Homolje
flamînd (Sige)

IV Braničevo
flămînd (Žitkovica)

V Negotinska Krajina
flămînd (Prahovo)

VI Gornji Pek
flamînd (Jasikovo)
flomînd (Leskovo)

VII Zvižd
flamînd (Voluja, Duboka)

VIII Padurenji
flamînd (Plavna)

IX Ključ
flămînd (Davidovac)
Rudna Glava  [Vidi]
3187  izvuon  izvon  звоно  izvuon (mn. izvuańe) [akc. izvuon] (i. s.) — zvono ◊ izvuon ĭe kluopît đi aramă, kare sa atîrnă la viće la gît — zvono je mesingana klepetuša, koja se kači stoci oko vrata ◊ izvuonu ĭe đi aramă, da kluopîtu đi fĭer — zvono je od mesinga, a klepetuša od gvožda ♦ up. kluopît [Por.] ♦ dij. sin. tuś (Manastirica, Ključ) [Pad.] ∞ kluopîtBoljetin  [Vidi]
49  mńoriță  mioriţă  овчица  mńoriță (mn. mńoriț) [akc. mńoriță] (i. ž.) — (demin.) ovčica 1. mlada ovca ◊ mńoriță ĭe uaĭe ćinîră — mnjorica je mlada ovca 2. ovca koja se prva ojagnji ◊ uaĭa kare fată măĭ întîń în stînă — ovca koja se prva ojagnji u stadu [Por.] ∞ uaĭe(ver.) Mńorița ĭe uaĭa kare fată măĭ întîń. Lapćiļi îĭ ĭe bun đi ļikuit pĭaćiļi đi pi fire. Uaĭa sa mulźe măĭ întiń, șî kînd sa ĭa smîntîna – aăla ku pĭaćiļi sa uĭtă-n ĭel vro vrĭame ka-n ogļindă. Așa faśe tri ań unu dupa alt, șî pĭaćiļi sa pĭerd. ― Mnjorica je ovca koja se prva ojagnji. Njeno mleko je dobro za uklanjanje pega sa lica. Ona se prva pomuze, i kada se skine pena, onaj koji ima pege ogleda se neko vreme u njega kao u ogledalu. Tako čini tri godine uzastopce, i pege nestanu. [Por.] (Kazivač: Ljubisav Pavlović, Boljetin. Zapis: Durlić, 2010).Boljetin  [Vidi]
2636  motrună  matrună  матруна  motrună (mn. motruńe) [akc. motrună] (i. ž.) — (bot.) matruna (Acanthus longifolius); popanak, medveđa stopa ◊ ku motruna babiļi afumat vićiļi șî kasa — matrunom su babe kadile stoku i kuću ♦ sin. talpa-ursuluĭ [Por.]Boljetin  [Vidi]
2688  pivă  piuă  лочка  pivă2 (mn. pivĭ) [akc. pivă] (i. ž.) — (tehn.) ločka, breov; kočnica ◊ piva đi kar ĭe un tutuk skobit kît ĭe larźimĭa alu șîna lu ruata karuluĭ, șî ku ĭa sa înpĭađikă karu kînd mĭarźe-n vaļe, înkarkat ku tovar grĭeu — ločka je jedan trupac izdubljen za širinu šine kolskog točka, kojim se koče kola kada pod teškim teretom idu nizbrdo ◊ piva la vîr are o buată, đi kare sa ļagă lanțu ku un kîpatîń, da ku alalalt lanțu ĭe ļegat đi ruda karuluĭ — ločka ima na vrhu jednu budžu, o koju je vezan lanac jednim krajem, a drugim je lanac vezan za kolsku rudu ◊ piva astîḑ sa faśe đi fĭer, șî fînka karurļi đi buoĭ gata s-a pĭerdut, akuma sa puńe la prikoļița đi traktur — ločka se danas pravi od metala, i pošto su se zaprežna kola gotovo izgubila, sada se stavlja na traktorsku prikolicu (Crnajka) [Por.] ♦ dij. sin. pĭađikă ◊ la nuoĭ nuĭe kunoskută vuorba „pivă”, aĭa la nuoĭ sa kĭamă pĭađikă — kod nas nije poznata reč „piva”, kod nas se to zove kočnica (Jasikovo) [GPek], pĭađikă (Sige) [Hom.] ♦ dij. sin. oprituare (Kobilje) [Stig] ♦ dij. sin. înpeđekatuare (Kladurovo), păpuk dă kar (Ranovac), papuk dă roată dă kar (Bošnjak, Mlava) [Mlava], papuk dă kar (Isakovo) [Mor.] ◊ papuku s-a pus la ruata dă kar kînd a mĭers ku karu pră pripor învale, să inpĭađiśe karu, să nu ĭa mau — ločka se stavljalala na kolski točak kad se kolima išlo nizbrdo, da zakoči kola, da ne uhvate maju (Vrbnica, Pomoravlje) [Pom.] ∞ pĭađikă(kom.) Srpski naziv „ločka” peuzet je, kao privremeni prevod, od Srba iz sela Dobre kod Golupca, s obzirom na to da u srpskoj literaturi nije nađen odgovarajući naziv za predmet.

Primeri:
pivăBoljetin i dr. sela Porečke Reke [Por.], Jabukovac [Pad.]
piuă — Prahovo [Kmp.]
pĭađikă — Gornji Pek [GPek], Krivelj, Brestovac [Crn.], Sige [Hom.]
papuk — Isakovo, Vrbnica [Pom.], Bošnjak [Mlava], Dobra Voda, Ravna Reka [Res.]
păpuk — Ranovac [Mlava]
înpeđekatuare — Kladurovo [Mlava]
vulpĭe — Ševica [Zvizd]
podval (?) — Malajnica [Pad.]
buarnă — Osanica [Hom.]
Rudna Glava  [Vidi]
23  pîtpalak  pitpalac  препелица  pîtpalak1 (mn. pîtpalaś) [akc. pîtpalak] (i. m.) — (ornit.) (onomat.) prepelica (Coturnix communis) ◊ pîtpalaku fuźe pin ļivađe, n-o-l prinḑ fara pușkă — prepelica beži po livadi, ne možeš je uloviti bez puške [GPek] ◊ pîtpalaku ĭe o pasîrĭe mikă, sa kuĭbarĭaḑă prăn ļiveḑ — prepelica je mala ptica, gnezdi se po livadama (Boljetin) ◊ đemult s-a adunat uauļi lu pîtpalak, a fuost ļak đi ńiskaĭ buaļe kopilarĭeșć — nekad su se skupljala prepeličina jaja, bila su lek za neke dečje bolesti (Tanda) ♦ sin. potrńiśe [Por.] ♦ dij. var. piptălakă (Mala Kamenica) [Dun.]Lingvistički atlas
Vidi/vĭeḑ/vezi: potrńiśe
Jasikovo  [Vidi]
24  pîtpalak  liliac  слепи миш  pîtpalak2 (mn. pîtpalaś) [akc. pîtpalak] (i. m.) — (ornit.) slepi miš (Plecotus auritus, Nyctalus noctula) ◊ pîtpalaśi traĭesk pin pĭeșćire, ḑîua duorm da sara ĭasă șî zbuara să prindă mușć — slepi miševi žive po pećinama, danju spavaju a uveče izlaze i lete da hvataju mušice (Rudna Glava, Crnajka) [Por.] up. iļiļak, potrńiśeLingvistički atlas
S r b i j a
Ključ [Dun.]
piftalak (Korbovo)
pîtpalak (neka kladovska sela)

Padureńi [Pad.]
iļiļak (Plamna, Jabukovac)
plutogarĭ (Plamna)

Poreč [Por.]
pîtpalak (Rudna Glava, Crnajka, Klokočevac, Topolnica)
iļiļak (Tanda)
potlogarĭ (Boljetin)

Gornji Pek [GPek]
pîtlaźan (Leskovo)
iļiļak (Debeli Lug)

Homolje [Hom.]
potlogarĭ (Sige)
liliak (Laznica)

Crna Reka [Crn.]
potlogarĭ (Krivelj, Brestovac, Šarbanovac)
iļiļak (Lubnuca, Topla, Dobro Polje, Osnić)
șokîće uorb (Bučje)

Mlava [Mlava]
potlogarĭ (Ranovac, Kladurovo)
potlagarĭ (Rašanac)

Braničevo [Bran.]
potlogarĭ (Snegotin, Doljašnjica)

Zvižd [Zvizd]
potlogarĭ (Turija, Radenka, Voluja)
putlogarĭ (Neresnica)

Stig [Stig]
îrće kĭuor (Vrbnica)
potlogarĭ (Porodin)

Resava [Res.]
îrće uorb (Jasenovo)
ļiļak (Bobovo)

Morava [Mor.]
bradîăț kĭuor (Vlaška)

R u m u n i j a
pâtpălac (Borloveni Vechi, Almăj) / dr Petrica Zamelca

B u g a r s k a, V i d i n
lililiu (Rabova) / Danail Bricău
Rudna Glava  [Vidi]
50  pĭată  pată  пега  pĭată (mn. pĭaće) [akc. pĭată] (i. ž.) — pega, mrlja ◊ pi firĭa iĭ ĭe pĭată lînga pĭată — na njenom licu je pega do pege [Por.] ♦ dij. var. pată [Kmp.] (mag.) Kare are firĭe pļină đi pĭaće, s-a ļekuĭe ku lapće đi la mńoriță. [Por.] (verovanje, Boljetin. Zapis: Durlić, 2010). Rudna Glava  [Vidi]
3186  sanuńe  sărune  солило  sanuńe (mn. sanuńe) [akc. sanuńe] (i. s.) — solilo ◊ sanuńe ĭe luok pi kîmp unđe sa dă sare la uoĭ, șî ĭaļe ăl ļing ka pi ćipsîĭe — solilo je mesto na livadi gde se ovcama baca so, pa ga one oližu kao tepsiju [Por.] ∞ sare(ver.) Sa krĭeḑut kă la sanuńe nu trag numa vićiļi, numa șî mulće buaļe, đ-aĭa în sanuńe n-a kućeḑat sî sa kalśe, adîns a pazît kopiĭi ńiś să nu sa apruapiĭe đ-așa luok. — Verovalo se da solilio ne privlači samo ovce, već i razne bolesti, zato u solillo nije smelo da se ugazi, a posebno deci nisu davali ni da se približe takvom mestu. (Kaz. Gergina Durlić, zapis: Durlić, 1982) [Por.] Boljetin  [Vidi]
2310  smidă  smidă  шипраг  smidă (mn. smiđe) [akc. smidă] (i. ž.) — (bot.) šiprag ◊ smidă ĭe ćikarĭ đies, padurĭe ćinîră șî maruntă pin kare nu puoț merźa — „smida” je gust šiprag, mlada i sitna šuma kroz koju ne možeš ići ♦ sin. ćikarĭ [Por.] ◊ smidaku ĭe rugarĭ, kuĭbu lupiluor, dă alta nuĭe — „smidak” je trnjar, gnezdo vukova, za drugo nije (Manastirica, Mlava) [Mlava]Boljetin  [Vidi]
2311  talaz  talaz  талас  talaz (mn. talazurĭ) [akc. talaz] (i. s.) — talas ◊ kînd ĭe vînt șî-n Dunare apa mare, baće talazu șî rupe malu ka la mărĭ — kad je vetar i u Dunavu velika voda, biju talasi i kopaju obalu kao na moru ♦ var. talas [Por.]Boljetin  [Vidi]

Lista kazivača iz mesta: Boljetin


Id

Ime

Prezime

Nadimak

Godište

Zanimanje

Selo

Oblast

Telefon
71  Velika  Pavlović        Boljetin  Porečka Reka    
120  Velibor  Đurić  Velja  1976    Boljetin  Poreč    
181  Velibor  Đurić  Velja      Boljetin  Poreč    
... NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?
 

aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź