Rezultat pretrage:

Uneta reč: Halovo * Svega reči: 6

BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo rečiReč u umotvorinamaMestoVidi
649  Alova  Alova  Халово  Alova [akc. Alova] (i. ž.) — (ojk.) Halovo, selo u opštini Zaječar, naseljeno Vlasima Caranima ◊ Alova ĭe sat mare — Halovo je veliko selo ◊ Alova ĭe sat aproape de otar ku Bugariĭa — Halovo je selo u blizini bugarske granice [Tim.] (kom.) Neka sela na desnoj strani Timoka, kao što su: Halovo, Gradskovo, Šipikovo i Mali i Veliki Jasenovac, u svome govoru nemaju krajinsko ď i ť već d i t, odnosno đ i ć (Kaz. Vojkica Paunović, Šipikovo, januar 2013) [Tim.]

Kum sa vorbĭeșće-n Alova. — Kako se govori u Halovu
(stih)
SỌARIĽI CU LUNA

„Țasă Lună țasă pînză đe matasă
sọariluị camașe, țasă cîć-um fir
đe fir ibrișir și sọariluị peșkir
țasă și grăbeșće pînza isprăveșće
vremịa mị-a veńit pọaće o fi trecut
au đe cașćorit.
Aịđeț să ńe lom să ńe cununăm
fraćiľi cu sora.”
Luna đe auza đim gură vorbịa:
„Frațîoru al mịeu pîn la Dumńe-Zău
sọare luminos zo ịeșć pacatos
unđe s-a vazut și s-a pomeńit
au pe al pamînt, au să să ịa
fraćiľi cu sora.
Nu-ț măị plîng đe dor đe așa frațîor.”

Zapis S. Gacović, Halovo 1984, prezueto sa sajta Slavoljub Gacović (20. I 2013.) [Tim.]
Halovo  [Vidi]
650  Alovĭan  Alovean  Халовљанин  Alovĭan (Alovĭană) (mn. Aloveń, Aloveńе) [akc. Alovĭan] (i. m.) — Halovljanin, stanovnik sela Halova u opštini Zaječar ◊ Aloveńiļi sînt muĭerĭ frumoasă — Halovljanke su lepe žene ◊ Aloveńi ĭarna fak foku-n ornă — Halovljani zimi lože vatru u furuni [Tim.] ∞ Alova Halovo  [Vidi]
1256  batuta  bătută  батута  batuta (mn. batuće) [akc. batuta] (i. ž.) — batuta, staro vlaško kolo, poznato pod ovim nazivom u selima između Timoka i bugarske granice ◊ kînd sî žuakă batuta, sa baće țapîn în pomînt ku tîalpiļi întrĭeź — kad se igra „batuta”, udara se snažno celim stopalima o tle [Tim.] ♦ dij. sin. ruopîta [Crn.] ♦ / < batutudarenbaćaHalovo  [Vidi]
745  buļubașă  bulibașă  буљубаша  buļubașă (mn. buļubașurĭ ?) [akc. buļubașă] (i. m.) — 1. starešina ili vođa grupe vojnika, odmetnika, hajduka ili razbojnika 2. (zast.) nadimak, koji je u pojedinim slučajevima postao prezime potomaka, i sačuvan ili u izvornom obliku (Majdanpek, V. Gradište), ili u nekoj posrbljenoj formi: Buljubašić (Halovo), Buljubašević (Zaječar), i to ne samo u vlaškim, nego i u srpskim porodicama [Por.] Rudna Glava  [Vidi]
1307  durai  hurui  грмети  durai (ĭuo durîĭ, ĭel durîĭe) [akc. durai] (gl. p.) — (onom.) grmeti ♦ / < (onom.) dur! ◊ durîĭe-n śĭerĭ — grmi na nebu ◊ durîĭe șî sfulđiră în tuaće părțîļi, așćetăm ku frikă să veđem unđe o să trasńaskă — grmi i seva na sve strane, čekamo sa strahom da vidimo gde će da udari grom [Por.] ♦ dij. var. dudai (ĭuo dudîĭ, ĭel dudîĭe) / < (onom.) du! ◊ la zavĭrńit a nuvarat șî dudîĭe în śerĭ, mînă uoiļi în strungă sî nu ļi prindă pluaĭa — na zapadu se naoblačilo i grmi, teraj ovce u tor da ih ne uhvati kiša ♦ dij. sin. urla (Osnić) [Crn.] (kom.) Za grmljavinu, kao jeku posle udara groma, Vlasi istočne Srbije imaju više izraza. S obzirom da je reč o onomatopeji, saradnici Vorbara tražili su od kazivača da prevedu izraz "grmi na nebu". Evo liste:

I Porečka Reka (cela):
durîĭe în śĭerĭ

II Crna Reka
dudîĭe în śĭerĭ — Osnić (sin. urlă)
durîĭe în śĭerĭ — Krivelj (sin. urlă, tîrîĭe)

III Homolje
durîĭe în śĭerĭ — Laznica
dudîĭe în śerĭ — Medveđica
źiame în śĭerĭ — Sige, Žagubica
urlă în śĭerĭ — Žagubica

III Mlava
dudîĭe în śĭerĭ — Rašanac
źamĭe în śĭerĭ — Manastirica, Mlava
urlă în śerĭ — Ranovac

IV Resava
źiame în śĭerĭ — Bobovo, Subotica
urlă în śĭerĭ — Jasenovo

V Braničevo
źiame în śĭerĭ — Žitkovica
urlă în śĭerĭ — Doljašnica

VI Krajina
a. kîmpeńi
dudăĭe în čerĭ — Samarinovac, Dupljane
b. padureńi
durîĭe în śĭerĭ — Plavna

VII Morava - Ćuprija
źiame în śĭerĭ (Isakovo) [Mor.]

VIII Zvižd
urlă în śĭerĭ — Duboka, Voluja [Zvizd]

IX Timočeni
urăĭe în čerĭ — Halovo, Gradskovo, Mali i Veliki Jasenovac i Šipikovo [Tim.]
Rudna Glava  [Vidi]
4118  pomńată  pomneată  крпа  pomńată (mn. pomńaće) [akc. pomńată] (i. ž.) — (rel.) krpa, komad obrednog platna ◊ pomńata ĭe pĭaćik dă pînḑă albă pră kare sa sloboađe apa dă al muort — pomnjata je bela krpa, na koju se izliva voda za pokojnika [Crn.] ◊ pomńata s-a țăsut la razboĭ și s-a atîrnat la umăru ăl stîng la tot barbatu kare a veńit la înmormîntare — pomnjata se tkala na razboju i kačila o levo rame svakom muškarcu koji je dolazio na sahranu (Šipikovo) ◊ pomńata ĭe kîrpă ku kare să dăruĭește lumńa če duče ļagînu ku al mort — pomnjata je marama kojom se daruju ljudi koji nose sanduk sa pokojnikom (Gradskovo) [Tim.] VORBA POMŃATĂ ĬE KUNOSKUTĂ ÎN SAĆE:
/Reč pomńată je poznata u selima:/

◊ Dobro Polje, Osnić [Crn.]
◊ Gradskovo, Halovo, Šipikovo, Veliki Jasenovac [Tim.]
Dobro Polje  [Vidi]

Lista kazivača iz mesta: Halovo


Id

Ime

Prezime

Nadimak

Godište

Zanimanje

Selo

Oblast

Telefon
63  Vojkica  Paunović        Halovo  Timok    
... NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?
 

aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź