Kartica sela:
Dupljane Dupļana [030]

(m. sg.) Dupļan • (m. pl.) Dupļeń • (f. sg.) Dupļană • (f. pl.) Dupļeńe • Istočni Vlasi • Carani • Narečje: oltensko
pi/pe/pĭe/pră/pă đi/đe/ďe/dă klańe/klaĭe ău/zău śe/će/če/ťe ź/đ/ď/ğ
pe đe ĭ z ť ď

DUPLJANE (1.011 st.), ratarsko-stočarsko (44,6% agrarnog st.) seosko naselje razbijenog tipa, na (200- 220 m) stranama Dupljanske reke, leve pritoke Kanala Jaseničke reke, između Dilme (264 m) i Papadije (312 m), s obe strane puta ka Negotinu (preko Miloševa), 12 km SZ od Negotina. Površina atara iznosi 1.922 ha. Povezuje glavni deo naselja - Selo, sa više grupa rodovskih kuća (Kostadinovići, Grujetići, Simonetići, Florići i dr.), u čijem okruženju su "salaši" kojih najviše ima na Frašturi i Rarišu, a severno od centra sela nalaze se poznate Dupljanske pivnice - sezonsko naselje gde se prerađuje grožđe i drži vino i rakija. Po predanju, osnovano je početkom XVIII v. Tokom istorije pominje se više puta, 1784. (Dupliany), 1866. (Duplяni) - 122 kuće, 1921. - 212 domovai 785 žitelja i kasnije. St. je pravoslavno (slavi Nikoljdan, Petkovicu, Aranđelovdan i dr.; zavetina Đurđevdan), a nacionalno se izjašnjava kao srpsko (doseljeno u vreme osnivanja naselja iz drugih sela Negotinske krajine i Rumunije i u XVIII i XIX v. iz Rumunije, Homolja i dr.). Antropogeografskim i etnološkim proučavanjima svrstano je u vlaška sela. Indeks demografskog starenja (is) kreće se u rasponu od 0,6 (1961) do 1,2 (1991). Pravoslavni hram Sv. velikomučenika Georgija sagrađen je 1937. god. Vodosnabdevanje je raznovrsno - javni vodovod (48,3% domaćinstava), ulične javne česme sa vodom iz posebnog izvora (22,1%), kopani bunari (13,3%), uređeni izvori (10,8%) i dr. Ima četvororazrednu OŠ (2000/2001. - 17 učenika), MZ i MK i dr.

• Izvor/Source: Geografska enciklopedija naselja Srbije / pod rukovodstvom Srboljuba Đ. Stamenkovića
Beograd : Geografski fakultet Univerziteta : Agena : Stručna knjiga, 2001, e.j. Dupljane
       
O poreklu stanovništva: Klik ovde!
S T A T I S T I K A
1850.1) (Vlasi) 1866.2) (Vlasi) 1921. (Rumuni)3) 2011. (Vlasi)
Kuća Duša Svega Srba Vlaha % Vl. Svega Srba Rumuna % Rum. Svega Srba Vlaha % Vlaha Rumuna
88 452 625 0 615 98.4 1038 211 821 79.09 481 323 97 20.17 7

G E O G R A F I K A
Fizionomske karakteristike Nadmorska visina u m. Površina Tradicionalna
Tip Oblik Reljef Centar Visinski pojas ha privreda
razbijeno duguljast brdovit ? 200-220 1922 ratarsko-stočarska

GRAĐA U REČNIKU: Reči Narodna književnost Saradnici Kazivači Etnogr. oblast: Kmpenji

LEGENDA: = vlaško = Vlasi i povlašeni Srbi = mešovito = romska mahala = bajaško (Romi)
1) Prvi popis u Srbiji u kome se beleže Vlasi kao posebna etnička kategorija sproveden je 1850. godine. Broj njihovih "kuća" i "duša" obradio je i objavio Jovan Gavrilović, vidi Гласник Друштва србске словесности, св. 4, Београд, 1852
2) Broj Vlaha na popisu iz 1866. obradio i objavio statističar Vladiomir Jakšić, u delu:  В. Якшич, О племенном составе населенiя в Княжестве сербском, Типографiя Майкова, С. Петербург, 1872
3) Od Berlinskog kongresa (1878. g.) do kraja II sv. rata, sve administracije Srbije, Kraljevine SHS i Jugoslavije, smatrale su Vlahe Rumunima, i tako su ih tretirale u svojim zvaničnim državnim popisima!
Broj pogleda : 607

aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź