Kartica sela:
Medveđica [102]

pi/pe/pĭe/pră/pă đi/đe/ďe/dă klańe/klaĭe ău/zău śe/će/če/ťe ź/đ/ď/ğ
pră ń ś ź

MEDVEĐICA (62 st.), stočarsko (38,7% agrarnog st.) seosko naselje razbijenog tipa, na (290-300 m) dolinskim stranama Medvedničke reke, leve pritoke Mlave, koja je nizvodno od sela izgradila živopisnu klisuru, između Mustafine (460 m), Planinice (444 m) i Milenkovog rta (394 m), 28,5 km zapadno od Žagubice. Površina atara iznosi 477 ha. Okosnicu fizionomskog razvoja predstavlja seoski put prema Bliznaku. Pominje se 1822. pod imenom Medveđe, a 1830. broji 7 domova. St. je srpsko (slavi Sv. Jovana Krstitelja, Sv. Iliju i dr.). Posle II svetskog rata, počev od 1953. ima negativan demografski razvoj (1953. - 179, 1961. - 164, 1971. - 151 žitelj itd.). Indeks demografskog starenja (is) kreće se u rasponu od 0,4 (1961) do 0,8 (1991). Vodom se snabdeva preko seoskog (lokalnog) vodovoda (33,3% domaćinstava), sa uređenih izvora, iz kopanih bunara i dr. Četvororazredna OŠ, zbog deficita učenika, prestala je saradom u novije vreme.

• Izvor/Source: Geografska enciklopedija naselja Srbije / pod rukovodstvom Srboljuba Đ. Stamenkovića
Beograd : Geografski fakultet Univerziteta : Agena : Stručna knjiga, 2001, e.j. Medveđica
       
O poreklu stanovništva: (U pripremi!)
S T A T I S T I K A
1850.1) (Vlasi) 1866.2) (Vlasi) 1921. (Rumuni)3) 2011. (Vlasi)
Kuća Duša Svega Srba Vlaha % Vl. Svega Srba Rumuna % Rum. Svega Srba Vlaha % Vlaha Rumuna
- - 0 0 0 0 0 0 0 0 33 11 22 66.67 -

G E O G R A F I K A
Fizionomske karakteristike Nadmorska visina u m. Površina Tradicionalna
Tip Oblik Reljef Centar Visinski pojas ha privreda
razbijeno 290-460 477 stočarstvo

GRAĐA U REČNIKU: Reči Narodna književnost Saradnici Kazivači Etnogr. oblast: Homolje

LEGENDA: = vlaško = Vlasi i povlašeni Srbi = mešovito = romska mahala = bajaško (Romi)
1) Prvi popis u Srbiji u kome se beleže Vlasi kao posebna etnička kategorija sproveden je 1850. godine. Broj njihovih "kuća" i "duša" obradio je i objavio Jovan Gavrilović, vidi Гласник Друштва србске словесности, св. 4, Београд, 1852
2) Broj Vlaha na popisu iz 1866. obradio i objavio statističar Vladiomir Jakšić, u delu:  В. Якшич, О племенном составе населенiя в Княжестве сербском, Типографiя Майкова, С. Петербург, 1872
3) Od Berlinskog kongresa (1878. g.) do kraja II sv. rata, sve administracije Srbije, Kraljevine SHS i Jugoslavije, smatrale su Vlahe Rumunima, i tako su ih tretirale u svojim zvaničnim državnim popisima!
Broj pogleda : 478

aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź