Kartica sela:
Proštinac Proşăţ [120]

(m. sg.) Proşînţan • (m. pl.) Proşînţań ? • (f. sg.) Proşînţană • (f. pl.) Proşînţańe ? •
pi/pe/pĭe/pră/pă đi/đe/ďe/dă klańe/klaĭe ău/zău śe/će/če/ťe ź/đ/ď/ğ

PROŠTINAC (463 st.), ratarsko-stočarsko (54,4% agrgrnog st.) seosko naselje razbijenog tipa, na (220 m) dolinskim stranama Točkovog potoka, desne pritoke Resave, 12 km nstočno od Svilajnca. Površina atara iznosi 641 ha, a naselja 80 ha. Povezuje četiri "male", Gornju, Srednju, Bundžilovsku i Dačnjanovićku. Osnovan je na mestu sa značajnim tragovima ranije naseljenosti (ostaci starog groblja, cigle, zemljano posuđe i drugo na lokalitetu Stublina). Prvobitno selo formirano je na lokalitetu Seliština (Selište), južno od današnjeg naselja, odakle je u vreme turske okupacije, kada je imalo 7 naseljenih kuća, premešteno na sadašnju lokaciju. God. 1921. broji 90 domova i 530 žitelja. St. je pravoslavno (slavi Sv. Aranđela, Sv. Nikolu i dr.; seoska slava Đurđevdan) - vlaško i srpsko, doseljeno iz okoline Zaječara i Homolja. Indeks demografskog starenja (is) kreće se u rasponu od 0S4 (1961) do 1,1 (1991). Električno osvetljenje dobija 50-ih god. XX v., a vodosnabdevanje je individualno (sopstveni vodovodi - 47,7% domaćinstava, kopani bunari - 44,1%, cisterne sa filterom - 7,2% i dr.). Ima četvororazrednu OŠ (odeljenje OŠ "Jovan Jovanović Zmaj" iz Svilajnca) i dr.

• Izvor/Source: Geografska enciklopedija naselja Srbije / pod rukovodstvom Srboljuba Đ. Stamenkovića
Beograd : Geografski fakultet Univerziteta : Agena : Stručna knjiga, 2001, e.j. Proštinac
       
O poreklu stanovništva: (U pripremi!)
S T A T I S T I K A
1850.1) (Vlasi) 1866.2) (Vlasi) 1921. (Rumuni)3) 2011. (Vlasi)
Kuća Duša Svega Srba Vlaha % Vl. Svega Srba Rumuna % Rum. Svega Srba Vlaha % Vlaha Rumuna
7 50 206 25 181 87.86 442 48 394 89.14 223 215 x 0.9 4

G E O G R A F I K A
Fizionomske karakteristike Nadmorska visina u m. Površina Tradicionalna
Tip Oblik Reljef Centar Visinski pojas ha privreda
zbijeno 220 641 ratarsko-stočarsko

GRAĐA U REČNIKU: Reči Narodna književnost Saradnici Kazivači Etnogr. oblast: Resava

LEGENDA: = vlaško = Vlasi i povlašeni Srbi = mešovito = romska mahala = bajaško (Romi)
1) Prvi popis u Srbiji u kome se beleže Vlasi kao posebna etnička kategorija sproveden je 1850. godine. Broj njihovih "kuća" i "duša" obradio je i objavio Jovan Gavrilović, vidi Гласник Друштва србске словесности, св. 4, Београд, 1852
2) Broj Vlaha na popisu iz 1866. obradio i objavio statističar Vladiomir Jakšić, u delu:  В. Якшич, О племенном составе населенiя в Княжестве сербском, Типографiя Майкова, С. Петербург, 1872
3) Od Berlinskog kongresa (1878. g.) do kraja II sv. rata, sve administracije Srbije, Kraljevine SHS i Jugoslavije, smatrale su Vlahe Rumunima, i tako su ih tretirale u svojim zvaničnim državnim popisima!
Broj pogleda : 536

aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź