Kartica sela:
Kočetin [135]

pi/pe/pĭe/pră/pă đi/đe/ďe/dă klańe/klaĭe ău/zău śe/će/če/ťe ź/đ/ď/ğ

KOČETIN (611 st.), ratarsko-stočarsko i voćarsko (61,4% agrarnog st.) seosko naselje razbijenog tipa, na desnoj dolinskoj strani Čokordina, leve pritoke Mlave, u podnožju Đule (266 m) i zoni raskrsnice lokalnih puteva ka Brzohodama, Velikom Popovcu i Bošnjaku (opština Petrovac), 12,5 km SI od Žabara. Površina atara iznosi 688 ha. Prostorno se razvija u visinskoj zoni 120-200 m. Deli se na "male" sa rodovskim imenima: Matarengarsku, Dulkansku, Krajinsku i dr. Na Langerovoj karti početkom XVIII v. označen je nazivom Koczatino. Spada u mlada naselja (1819. - 26, a 1928. - 131 kuća). Nakon oslobođenja od Turaka broji 110 poreskih glava (1892). St. je srpsko - 98% (slavi Sv. Jovana Krstitelja, Sv. Iliju, Sv. Paraskevu, Đurđic i dr.; zavetine Prenos moštiju Sv. Nikole i Trojice), doseljeno početkom XIX v. i kasnije iz okolnih naselja (Majur i dr.), okoline Zaječara, Negotinske krajine, Erdelja i dr., a ima i ostalih etničkih pripadnika (Crnogorci, Vlasi i dr.). Indeks demografskog starenja (is) kreće se u rasponu od 0,4 (1961) do 1 (1991). Telefonske veze dobija 1996, a vodom se snabdeva preko sopstvenih vodovoda (51,1% domaćinstava) i iz kopanih bunara (48,9%). Ima četvororazrednu OŠ, MZ i dr. Meštani su poznati kao savremeni pečalbari (privremeni rad u inostranstvu - Austriji, Francuskoj i Nemačkoj).

• Izvor/Source: Geografska enciklopedija naselja Srbije / pod rukovodstvom Srboljuba Đ. Stamenkovića
Beograd : Geografski fakultet Univerziteta : Agena : Stručna knjiga, 2001, e.j. Kočetin
       
O poreklu stanovništva: (U pripremi!)
S T A T I S T I K A
1850.1) (Vlasi) 1866.2) (Vlasi) 1921. (Rumuni)3) 2011. (Vlasi)
Kuća Duša Svega Srba Vlaha % Vl. Svega Srba Rumuna % Rum. Svega Srba Vlaha % Vlaha Rumuna
45 255 306 4 296 96.73 615 547 68 11.06 306 247 x 0.65 3

G E O G R A F I K A
Fizionomske karakteristike Nadmorska visina u m. Površina Tradicionalna
Tip Oblik Reljef Centar Visinski pojas ha privreda
razbijeno 120-200 688 ratarsko-stočarsko-voćarsko

GRAĐA U REČNIKU: Reči Narodna književnost Saradnici Kazivači Etnogr. oblast: Mlava

LEGENDA: = vlaško = Vlasi i povlašeni Srbi = mešovito = romska mahala = bajaško (Romi)
1) Prvi popis u Srbiji u kome se beleže Vlasi kao posebna etnička kategorija sproveden je 1850. godine. Broj njihovih "kuća" i "duša" obradio je i objavio Jovan Gavrilović, vidi Гласник Друштва србске словесности, св. 4, Београд, 1852
2) Broj Vlaha na popisu iz 1866. obradio i objavio statističar Vladiomir Jakšić, u delu:  В. Якшич, О племенном составе населенiя в Княжестве сербском, Типографiя Майкова, С. Петербург, 1872
3) Od Berlinskog kongresa (1878. g.) do kraja II sv. rata, sve administracije Srbije, Kraljevine SHS i Jugoslavije, smatrale su Vlahe Rumunima, i tako su ih tretirale u svojim zvaničnim državnim popisima!
Broj pogleda : 500

aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź