Kartica sela:
Porodin Porođiń [138]

(m. sg.) Porođiśan • (m. pl.) Pođiśeń • (f. sg.) Porođiśană • (f. pl.) Pođiśeńe •
pi/pe/pĭe/pră/pă đi/đe/ďe/dă klańe/klaĭe ău/zău śe/će/če/ťe ź/đ/ď/ğ
pră ń ś ź

PORODIN (3.454 st.), ratarsko (60% agrarnog st.) seosko naselјe zbijenog (drumskog) tipa, na (108 m) desnoj dolinskoj strani Velike Morave, desne pritoke Dunava, s obe strane asfaltnog puta Požarevac- Žabari-Svilajnac, 4 km južno od Žabara. Površina atara iznosi 4.118 ha. Deli se na čstiri ”male”: Gornju, Izvorsku, Veliku i Golubansku. Kroz istoriju više puta menja topografski položaj: formiran js na Presedni (3 km SI od sadašnjeg položaja), pa premešten na mesto Zbeg (Selište), u blizinn toka Resavčine, a odatle na današlјu lokaciju. Početkom XIX v. ima znatnu fizionomsku veličinu (1818. - 148 kuća). Posle oslobođenja od Turaka broji 811 poreskih glava (1892). St. je srpsko - 97% (slavi Sv. Jovana Krstitelјa, Petkovicu, Sv. Arhangela, Sv. Nikolu i dr.; seoska slava Đurđevdan; preslava Spasovdan), doselјeno iz Erdelјa, Banata, okoline Zaječara, Homolјa i dr., a ima i ostalih nacionalnosti (Vlasi, Crnogorci. Makedonci i dr.). Indeks demografskog starenja (is) kreće se u rasponu od 0,9 (1961) do 1,4 (1991). U P. je rođen Vujica Remenjak, komandir Moravske čete II Šumadijskog partizanskog odreda. Pravoslavni hram Sv. Petke Trnovske podignut 1869. proglašen je 1987. god. kulturnim dobrom. Telefonske veze dobija 1996. (masovna telefonizacija), a vodosnabdevanje je raznovrsno (javni vodovod - 31,3% domaćinstava, sopstveni vodovodi - 28,3%, kopani bunari - 28,2% i dr.). Ima osmorazrednu OŠ, MZ, zdravstvenu stanicu, veterinarsku ambulantu, poštu i dr. Poznat je po savremsnom pečalbarstvu (iz svake kuće prosečno po dva člana nalaze se na privremenom radu u inostranstvu - Austriji, Francuskoj i Švajcarskoj).

• Izvor/Source: Geografska enciklopedija naselja Srbije / pod rukovodstvom Srboljuba Đ. Stamenkovića
Beograd : Geografski fakultet Univerziteta : Agena : Stručna knjiga, 2001, e.j. Porodin
       
O poreklu stanovništva: (U pripremi!)
S T A T I S T I K A
1850.1) (Vlasi) 1866.2) (Vlasi) 1921. (Rumuni)3) 2011. (Vlasi)
Kuća Duša Svega Srba Vlaha % Vl. Svega Srba Rumuna % Rum. Svega Srba Vlaha % Vlaha Rumuna
326 1951 2332 81 2212 94.85 3728 280 3429 91.98 1803 1542 91 5.05 x

G E O G R A F I K A
Fizionomske karakteristike Nadmorska visina u m. Površina Tradicionalna
Tip Oblik Reljef Centar Visinski pojas ha privreda
zbijeno izduženo ravničarski 108 4118 ratarsko

GRAĐA U REČNIKU: Reči Narodna književnost Saradnici Kazivači Etnogr. oblast: Požar. Morava

LEGENDA: = vlaško = Vlasi i povlašeni Srbi = mešovito = romska mahala = bajaško (Romi)
1) Prvi popis u Srbiji u kome se beleže Vlasi kao posebna etnička kategorija sproveden je 1850. godine. Broj njihovih "kuća" i "duša" obradio je i objavio Jovan Gavrilović, vidi Гласник Друштва србске словесности, св. 4, Београд, 1852
2) Broj Vlaha na popisu iz 1866. obradio i objavio statističar Vladiomir Jakšić, u delu:  В. Якшич, О племенном составе населенiя в Княжестве сербском, Типографiя Майкова, С. Петербург, 1872
3) Od Berlinskog kongresa (1878. g.) do kraja II sv. rata, sve administracije Srbije, Kraljevine SHS i Jugoslavije, smatrale su Vlahe Rumunima, i tako su ih tretirale u svojim zvaničnim državnim popisima!
x u rubrikama popisa iz 2011. godine o značava mesta u kojima je broj popisanih lica bio manji od 3 (Strategija, p. 19
Broj pogleda : 819

aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź