Kartica sela:
Mirijevo Mirĭeva [139]

(m. sg.) Mirevĭan • (m. pl.) Mirevĭeń • (f. sg.) Mirevĭană • (f. pl.) Mirevĭeńe • Zapadni Vlasi • Ungurjani • Narečje: banatsko
pi/pe/pĭe/pră/pă đi/đe/ďe/dă klańe/klaĭe ău/zău śe/će/če/ťe ź/đ/ď/ğ

MIRIJEVO (S74 st.), ratarsko-stočarsko i voćarsko (47,1% agrarnog st.) seosko naselje razbijenog tipa, na (160-215 m) levoj dolinskoj strani Velikog potoka, leve pritoke Čokordina, s obe strane lokalnog puta ka Aleksandrovcu, 16 km SI od Žabara. Površina atara iznosi 1.140 ha. Fizionomski obuhvata tri "male": Ovostranu, Onostranu i, od njih odvojenu mahalu, Pribić (pominje se kao samostalno naselje 1822). Ubraja se stara srpska naselja. Pod nazivom Mirjevo pominje se 1467. (8 kuća) u popisu pokrajine Braničevo. Posle oslobođenja od Turaka broji 221 poresku glavu (1892). St. je srpsko - 93,6% (slavi Sv. Alimpija, Petkovicu, Mitrovdan, Đurđic i dr.; zavetina Prenos moštiju sv. Nikole), starinačko i doseljeno početkom XIX v. iz Crne Reke, Erdelja i okoline Požarevca, a ima i ostalih etničkih pripadnika (Vlasi, Makedonci, Rumuni i dr.). Indeks demografskog starenja (is) kreće se u rasponu od 0,6 (1961) do 1,4 (1991). Telefonski saobraćaj dobija 1996, a vodom se većinom snabdeva iz kopanih bunara (67,1% domaćinstava) i preko sopstvenih vodovoda (26,7%). Ima četvororazrednu OŠ, MZ i dr. Meštani su poznati po savremenom pečalbarstvu (privremeni rad u inostranstvu - Austriji i Nemačkoj).

• Izvor/Source: Geografska enciklopedija naselja Srbije / pod rukovodstvom Srboljuba Đ. Stamenkovića
Beograd : Geografski fakultet Univerziteta : Agena : Stručna knjiga, 2001, e.j. Mirijevo
       
O poreklu stanovništva: (U pripremi!)
S T A T I S T I K A
1850.1) (Vlasi) 1866.2) (Vlasi) 1921. (Rumuni)3) 2011. (Vlasi)
Kuća Duša Svega Srba Vlaha % Vl. Svega Srba Rumuna % Rum. Svega Srba Vlaha % Vlaha Rumuna
82 488 688 0 688 100 1062 487 575 54.14 372 238 71 19.09 -

G E O G R A F I K A
Fizionomske karakteristike Nadmorska visina u m. Površina Tradicionalna
Tip Oblik Reljef Centar Visinski pojas ha privreda
razbijeno 160-215 1140 ratarsko-stočarsko-voćarsko

GRAĐA U REČNIKU: Reči Narodna književnost Saradnici Kazivači Etnogr. oblast: Požar. Morava

LEGENDA: = vlaško = Vlasi i povlašeni Srbi = mešovito = romska mahala = bajaško (Romi)
1) Prvi popis u Srbiji u kome se beleže Vlasi kao posebna etnička kategorija sproveden je 1850. godine. Broj njihovih "kuća" i "duša" obradio je i objavio Jovan Gavrilović, vidi Гласник Друштва србске словесности, св. 4, Београд, 1852
2) Broj Vlaha na popisu iz 1866. obradio i objavio statističar Vladiomir Jakšić, u delu:  В. Якшич, О племенном составе населенiя в Княжестве сербском, Типографiя Майкова, С. Петербург, 1872
3) Od Berlinskog kongresa (1878. g.) do kraja II sv. rata, sve administracije Srbije, Kraljevine SHS i Jugoslavije, smatrale su Vlahe Rumunima, i tako su ih tretirale u svojim zvaničnim državnim popisima!
Broj pogleda : 564

aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź