Kartica sela:
Brodica Bruođiţa [150]

pi/pe/pĭe/pră/pă đi/đe/ďe/dă klańe/klaĭe ău/zău śe/će/če/ťe ź/đ/ď/ğ
ĭ z ś ź

BRODICA (1.297 st.), stočarsko (7,5% agrarnog st.) i rudarsko seosko naselje razbijenog tipa, u SI delu Zvižda, predelu oko srednjeg toka Peka, na (180-480 m) dolinskim stranama Peka i njegovih desnih pritoka Brodice i Železnika, u severnom podnožju Homoljskih planina (940 m) i JZ podnožju Šomrde (806 m), s obe strane magistralnog puta i železničke pruge Požarevac-Zaječar: 11 km SI od Kučeva. Pripada K.O. Voluja (16.085 ha). Geografsko ime dobija po prelazu preko imale vode" - brodica (broditi - prelaziti). Objedinjuje tri fizionomska dela: Brodicu, Trestenik i Železnik. Spada u stara naselja. O starijoj naseljenosti svedoči arheološki lokalitet Kraku lu Jordan, gde je pronađen sistem peći za topljenje metala iz III i IV v., a tragovi srednjovekovnog rudarenja pronađeni su na lokalitetu Železnik, koji se pominje (od 1359. do 1433) u dubrovačkim spisima pod nazivom Selesnich in Siseia kao dubrovačka kolonija za trgovinu olovom.Prvobitno naselje nastalo je kao "katun" - sezonsko stočarsko naselje susedne Voluje, koje vremenom postaje samostalno. St. je romsko (rumunizovano - slavi Đurđevdan), a nacionalno se izjašnjava kao srpsko i vlaško. Indeks demografskog starenja (is) kreće se u rasponu od 0,1 (1961) do 0,5 (1991). Telefonski saobraćaj dobija 1991, a vodom se snabdeva iz kopanih bunara (50,3% domaćinstava) i preko sopstvenih vodovoda (20,5%). Ima četvororazrednu OŠ. Poznata je po starom "koritarskom" zanatu. Znatan deo meštana nalazi se na privremenom radu u inostranstvu.

• Izvor/Source: Geografska enciklopedija naselja Srbije / pod rukovodstvom Srboljuba Đ. Stamenkovića
Beograd : Geografski fakultet Univerziteta : Agena : Stručna knjiga, 2001, e.j. Brodica
       
O poreklu stanovništva: (U pripremi!)
S T A T I S T I K A
1850.1) (Vlasi) 1866.2) (Vlasi) 1921. (Rumuni)3) 2011. (Vlasi)
Kuća Duša Svega Srba Vlaha % Vl. Svega Srba Rumuna % Rum. Svega Srba Vlaha % Vlaha Rumuna
- - 0 0 0 0 0 0 0 0 355 143 171 48.17 -

G E O G R A F I K A
Fizionomske karakteristike Nadmorska visina u m. Površina Tradicionalna
Tip Oblik Reljef Centar Visinski pojas ha privreda
razbijen duguljast 180 180-480

GRAĐA U REČNIKU: Reči Narodna književnost Saradnici Kazivači Etnogr. oblast: Romi

LEGENDA: = vlaško = Vlasi i povlašeni Srbi = mešovito = romska mahala = bajaško (Romi)
1) Prvi popis u Srbiji u kome se beleže Vlasi kao posebna etnička kategorija sproveden je 1850. godine. Broj njihovih "kuća" i "duša" obradio je i objavio Jovan Gavrilović, vidi Гласник Друштва србске словесности, св. 4, Београд, 1852
2) Broj Vlaha na popisu iz 1866. obradio i objavio statističar Vladiomir Jakšić, u delu:  В. Якшич, О племенном составе населенiя в Княжестве сербском, Типографiя Майкова, С. Петербург, 1872
3) Od Berlinskog kongresa (1878. g.) do kraja II sv. rata, sve administracije Srbije, Kraljevine SHS i Jugoslavije, smatrale su Vlahe Rumunima, i tako su ih tretirale u svojim zvaničnim državnim popisima!
Broj pogleda : 520

aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź