Kartica sela:
Doljašnica [168]

pi/pe/pĭe/pră/pă đi/đe/ďe/dă klańe/klaĭe ău/zău śe/će/če/ťe ź/đ/ď/ğ
pră ń ś ź

DOLJAŠNICA (768 st.), ratarsko-stočarsko (50,9% agrarnog st.) seosko naselje zbijenog tipa, na (180 m) obalama (najveći deo na desnoj) potoka Plandište, desne pritoke Češljobarske reke, u podnožju ŽUTOG brda (186 m), 19 km južno od Velikog Gradišta. Površina atara iznosi 1.063 ha. Geografsko nme, po predanju, vezuje se za dolinski položaj. Nepravnlnog je okruglastog oblika. Savremeni fizionomski razvoj ostvaruje se u uporedničkom pravcu, ka istoku, duž prilaznog puta prema drumu Veliko Gradište- Makce. Ubraja se u stara sela. Pominje se u Braničevskom tefteru iz 1467, kada broji 30 kuća, a 1892. nma 187 poreskih glava (1921. - 820 žitelja). St. je srpsko - 99,6% (slavi Sv. Jovana. Đurđevdan, Petkovicu, Mitrovdan, Aranđelovdan, Nikoljdan i dr.). Indeks demografskog starenja (is) kreće se u rasponu od 0,7 (1961) do 1 (1991). Pravoslavna crkva posvećena Sv. Marku izgrađena je 1998. god. Električnu energiju dobija 1953, a vodosnabdevanje je indivndualno (67,8% domaćinstava preko sopstvenih vodovoda, 30,8% iz kopanih bunara i dr.). Ima MK. Poznata je po savremenom pečalbarstvu (privremeni rad u Austriji, Nemačkoj, Švajcarskoj, Francuskoj, Italiji, Švedskoj i dr.).

• Izvor/Source: Geografska enciklopedija naselja Srbije / pod rukovodstvom Srboljuba Đ. Stamenkovića
Beograd : Geografski fakultet Univerziteta : Agena : Stručna knjiga, 2001, e.j. Doljašnica
       
O poreklu stanovništva: (U pripremi!)
S T A T I S T I K A
1850.1) (Vlasi) 1866.2) (Vlasi) 1921. (Rumuni)3) 2011. (Vlasi)
Kuća Duša Svega Srba Vlaha % Vl. Svega Srba Rumuna % Rum. Svega Srba Vlaha % Vlaha Rumuna
70 458 553 0 545 98.55 820 820 0 0 304 196 80 26.32 3

G E O G R A F I K A
Fizionomske karakteristike Nadmorska visina u m. Površina Tradicionalna
Tip Oblik Reljef Centar Visinski pojas ha privreda
zbijeno okruglast (nepravilan) 180 1063 ratarsko-stočarsko

GRAĐA U REČNIKU: Reči Narodna književnost Saradnici Kazivači Etnogr. oblast: Braničevo

LEGENDA: = vlaško = Vlasi i povlašeni Srbi = mešovito = romska mahala = bajaško (Romi)
1) Prvi popis u Srbiji u kome se beleže Vlasi kao posebna etnička kategorija sproveden je 1850. godine. Broj njihovih "kuća" i "duša" obradio je i objavio Jovan Gavrilović, vidi Гласник Друштва србске словесности, св. 4, Београд, 1852
2) Broj Vlaha na popisu iz 1866. obradio i objavio statističar Vladiomir Jakšić, u delu:  В. Якшич, О племенном составе населенiя в Княжестве сербском, Типографiя Майкова, С. Петербург, 1872
3) Od Berlinskog kongresa (1878. g.) do kraja II sv. rata, sve administracije Srbije, Kraljevine SHS i Jugoslavije, smatrale su Vlahe Rumunima, i tako su ih tretirale u svojim zvaničnim državnim popisima!
Broj pogleda : 562

aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź