Kartica sela:
Vratna Vrakna [023]

(m. sg.) Vrakńan • (m. pl.) Vrakńeń • (f. sg.) Vrakńană • (f. pl.) Vrakńiańe • Centralni Vlasi • Padureni • Narečje: munćansko
pi/pe/pĭe/pră/pă đi/đe/ďe/dă klańe/klaĭe ău/zău śe/će/če/ťe ź/đ/ď/ğ

VRATNA (451 st.), stočarsko-ratarsko (62,7% agrgfnog st.) seosko naselje zbijenog tipa, na (120 m) obalama Vratne (Slatinske reke), desne pritoke Dunava, s obe strane puta ka Urovici i Jabukovcu, 33 km SZ od Negotina. Površina atara iznosi 2.696 ha. Naziv sela vodi poreklo od istoimenog manastira. koji se pominje (Raedno) početkom XVIII v. na Langerovoj karti. Objedinjuje više mahala sa rodovskim imenima (Strainovići, Ikonići Dobrosavljevićš i dr.). Kroz istoriju beleži promenljivu naseljenost (1530. - 19 kuća, 1586. - 2 kuće, 1723. - 90 kuća, 1736. - 15 kuća, 1866. - 96 kuća, 1921. - 100 domova i 360 žitelja itd.). St. je pravoslavno (slavi Petkovicu, Nikoljdan, Aranđelovdan i dr.; manastirska slava i zavetina Spasovdan), a nacionalno se izjašnjava kao srpsko (starosedelačko - doseljeno u vreme nastanka sela iz Zvižda, Poreča i Timočke krajine, i doseljeno najvećim delom u XIX v. - Poreč, okolina Požarevca, Homolje, Timočka krajina i dr.). Antropogeografskim i etnološkim izučavanjima svrstana je u vlaška sela. Indeks demografskog starenja (is) kreće se u rasponu od 0,4 (1961) do 1,5 (1991). Manastir Vratna, lociran istočno od sela na levoj dolinskoj strani po izlasku reke iz klisure, posvećen Vaznesenju Gospodnjem, podignut je u XIV v. Vodom se snabdeva preko javnog vodovoda (71,8% domaćinstava), uličnih javnih česmi sa vodom nz posebnog izvora (14,5%), iz kopanih bunara (6,4%) i dr. Ima četvororazrednu OŠ (2000 2001. - 6 učenika), MZ i MK i dr.

• Izvor/Source: Geografska enciklopedija naselja Srbije / pod rukovodstvom Srboljuba Đ. Stamenkovića
Beograd : Geografski fakultet Univerziteta : Agena : Stručna knjiga, 2001, e.j. Vratna
       
O poreklu stanovništva: Klik ovde!
S T A T I S T I K A
1850.1) (Vlasi) 1866.2) (Vlasi) 1921. (Rumuni)3) 2011. (Vlasi)
Kuća Duša Svega Srba Vlaha % Vl. Svega Srba Rumuna % Rum. Svega Srba Vlaha % Vlaha Rumuna
90 423 428 18 405 94.63 463 11 440 95.03 260 134 79 30.38 x

G E O G R A F I K A
Fizionomske karakteristike Nadmorska visina u m. Površina Tradicionalna
Tip Oblik Reljef Centar Visinski pojas ha privreda

GRAĐA U REČNIKU: Reči Narodna književnost Saradnici Kazivači Etnogr. oblast: Padurenji

LEGENDA: = vlaško = Vlasi i povlašeni Srbi = mešovito = romska mahala = bajaško (Romi)
1) Prvi popis u Srbiji u kome se beleže Vlasi kao posebna etnička kategorija sproveden je 1850. godine. Broj njihovih "kuća" i "duša" obradio je i objavio Jovan Gavrilović, vidi Гласник Друштва србске словесности, св. 4, Београд, 1852
2) Broj Vlaha na popisu iz 1866. obradio i objavio statističar Vladiomir Jakšić, u delu:  В. Якшич, О племенном составе населенiя в Княжестве сербском, Типографiя Майкова, С. Петербург, 1872
3) Od Berlinskog kongresa (1878. g.) do kraja II sv. rata, sve administracije Srbije, Kraljevine SHS i Jugoslavije, smatrale su Vlahe Rumunima, i tako su ih tretirale u svojim zvaničnim državnim popisima!
x u rubrikama popisa iz 2011. godine o značava mesta u kojima je broj popisanih lica bio manji od 3 (Strategija, p. 19
Broj pogleda : 686

aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź