Kartica sela:
Plavna Plamna [024]

(m. sg.) Plamńan • (m. pl.) Plamńeń • (f. sg.) Plamńană • (f. pl.) Plamńeńe • Centralni Vlasi • Padurenji • Narečje: subbanatsko
pi/pe/pĭe/pră/pă đi/đe/ďe/dă klańe/klaĭe ău/zău śe/će/če/ťe ź/đ/ď/ğ
pi đi ń ś ź

PLAVNA (1.127 st.), stočarsko (66,3% agrarnog st.) seosko naselje razbijenog tipa, na (300-400 m) dolinskim stranama Zamne, leve pritoke Dunava, s obe strane magistralnog puta Negotin-Majdanpek, između Malog Miroča (498 m) i Deli Jovana (1141 m), 28 km SZ od Negotina. Površina atara iznosi 5.765 ha. Objedinjuje pet "krajeva" razmeštenih u svim delovima atara: Centar, Turiju, Popadiju, Dugačko polje i Zamnu. Pojedini "krajevi" formirani su oko Centra na "salašima" ("torovima"). Ostaci starina upućuju na raniju naseljenost (zidine, groblje nepoznate starosti i porekla i sl.). Pominje se u tursko doba (1530. - 20 kuća). Po predanju: osnovana je početkom XVIII v. Kroz istoriju ima različitu naseljenost (1783. - 70 kuća, 1846. - 157 kuća, 1866. - 186 kuća: 1921. - 320 domovai 1.594 žiteljaitd.). St. je pravoslavno (slavi Jovanjdan, Petkovicu, Nikoljdan, Aranđelovdan, Mitrovdan, Sv. Alimpija, Veliku Gospojinu i dr.; zavetina nedelja posle Trojice), a nacionalno se izjašnjava utlavnom kao srpsko (doseljeno od formiranja sela do kraja XIX v. iz Poreča, Bugarske, Rumunije, okoline Požarevca i dr.). Antropogeografskim i etnološkim ispitivanjima svrstana je u vlaška sela. Indeks demografskog starenja (is) kreće se u rasponu od 0,4 (1961) do 1,1 (1991). Pravoslavni hram Sv. Trojice, čiji dan je i crkvena slava, podignut je 1857. god. Vodosnabdevanje je raznovrsno: uređeni izvori - 28% domaćinstava, sopstveni vodovodi - 27,3%, kopani bunari - 20,1%, javni vodovod - 14,4%, neuređeni izvori - 7,8% i dr. Ima četvororazrednu OŠ (2000 2001. - 25 učenika), MZ i MK, zdravstvenu ambulantu, veterinarsku ambulantu i dr.

• Izvor/Source: Geografska enciklopedija naselja Srbije / pod rukovodstvom Srboljuba Đ. Stamenkovića
Beograd : Geografski fakultet Univerziteta : Agena : Stručna knjiga, 2001, e.j. Plavna
       
O poreklu stanovništva: Klik ovde!
S T A T I S T I K A
1850.1) (Vlasi) 1866.2) (Vlasi) 1921. (Rumuni)3) 2011. (Vlasi)
Kuća Duša Svega Srba Vlaha % Vl. Svega Srba Rumuna % Rum. Svega Srba Vlaha % Vlaha Rumuna
173 988 1152 0 1145 99.39 1582 4 1578 99.75 886 653 146 16.48 x

G E O G R A F I K A
Fizionomske karakteristike Nadmorska visina u m. Površina Tradicionalna
Tip Oblik Reljef Centar Visinski pojas ha privreda
razbijeno brdsko-plan. 5765 stočarstvo

GRAĐA U REČNIKU: Reči Narodna književnost Saradnici Kazivači Etnogr. oblast: Padurenji

LEGENDA: = vlaško = Vlasi i povlašeni Srbi = mešovito = romska mahala = bajaško (Romi)
1) Prvi popis u Srbiji u kome se beleže Vlasi kao posebna etnička kategorija sproveden je 1850. godine. Broj njihovih "kuća" i "duša" obradio je i objavio Jovan Gavrilović, vidi Гласник Друштва србске словесности, св. 4, Београд, 1852
2) Broj Vlaha na popisu iz 1866. obradio i objavio statističar Vladiomir Jakšić, u delu:  В. Якшич, О племенном составе населенiя в Княжестве сербском, Типографiя Майкова, С. Петербург, 1872
3) Od Berlinskog kongresa (1878. g.) do kraja II sv. rata, sve administracije Srbije, Kraljevine SHS i Jugoslavije, smatrale su Vlahe Rumunima, i tako su ih tretirale u svojim zvaničnim državnim popisima!
x u rubrikama popisa iz 2011. godine o značava mesta u kojima je broj popisanih lica bio manji od 3 (Strategija, p. 19
Broj pogleda : 684

aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź