Kartica sela:
Bukovče Bukopťa [037]

Istočni Vlasi •
pi/pe/pĭe/pră/pă đi/đe/ďe/dă klańe/klaĭe ău/zău śe/će/če/ťe ź/đ/ď/ğ

BUKOVČE (2.399 st.), pogranično (ka Bugarskoj) ratarsko (49% agrarnog st.) seosko naselje zbijenog tipa: na (40-55 m) levoj obali Jaseničke reke: desne pritoke Dunava: u blizini ušća Timoka (L=8S km, sa Belim i Svrljiškim Timokom 202,7 km; F=3.408 ili 4.630 km“) u Dunav, najniže tačke (od 28 m do 36 m, u zavisnosti od nivoa Dunava i Timoka) kontinentalnog dela Srbije i Crne Gore, 7 km JI od Negotina. Površina atara iznosi 1.840 ha. Pomnnje se i pod imenom Bukovča. U južnom delu fizionomski je spojeno sa Kobišnicom. Deli se na tri "kraja", Gornji, Srednji i Donji. Pripada starim selima. Staro naselje nastalo je na današnjoj lokaciji, odakle je, u drugoj polovini XVIII i početkom XIX v., premešteno zbog "zuluma krdžalija" (putovali od Vidina za Kladovo i Beograd) na Selište, pa ponovo na sadašnje mesto. Kao "pusto mesto" ucrtano je početkom XVIII v. na Langerovoj karti, a potom kao naseljeno (1736. - 80 kuća, 1846. - 235 kuća, 1866. - 298 kuća, 1921. - 445 domovai 2.480 žiteljai kasnije). St. je pravoslavno (slavi Petkovicu, Mitrovdan, Sv. Todopa, Nikoljdan, Aranđelovdan i dr.; zavetina Đurđevdan), a nacionalno se izjašnjava kao srpsko (većinom) i vlaško. Antropogeografskim i etnološkim proučavanjima svrstano je u vlaška sela. Indeks demografskog starenja (is) kreće se u rasponu od 0,7 (1961) do 1,5 (1991). Vodosnabdevanje je raznovrsno - sopstveni vodovodi (68,5% domaćinstava), kopani bunari (26,4%), dvorišne česme sa priključkom na javni vodovod (1,9%) i dr. Ima četvororazrednu OŠ (2000 2001. - 67 učenika), MZ i MK, zdravstvenu stanicu i dr.

• Izvor/Source: Geografska enciklopedija naselja Srbije / pod rukovodstvom Srboljuba Đ. Stamenkovića
Beograd : Geografski fakultet Univerziteta : Agena : Stručna knjiga, 2001, e.j. Bukovče
       
O poreklu stanovništva: Klik ovde!
S T A T I S T I K A
1850.1) (Vlasi) 1866.2) (Vlasi) 1921. (Rumuni)3) 2011. (Vlasi)
Kuća Duša Svega Srba Vlaha % Vl. Svega Srba Rumuna % Rum. Svega Srba Vlaha % Vlaha Rumuna
249 1333 1641 0 1611 98.17 2348 386 1961 83.52 1136 604 160 14.08 x

G E O G R A F I K A
Fizionomske karakteristike Nadmorska visina u m. Površina Tradicionalna
Tip Oblik Reljef Centar Visinski pojas ha privreda
zbijeno ovalan ravničarski 40 40-55 1840 ratarstvo

GRAĐA U REČNIKU: Reči Narodna književnost Saradnici Kazivači Etnogr. oblast: Kmpenji

LEGENDA: = vlaško = Vlasi i povlašeni Srbi = mešovito = romska mahala = bajaško (Romi)
1) Prvi popis u Srbiji u kome se beleže Vlasi kao posebna etnička kategorija sproveden je 1850. godine. Broj njihovih "kuća" i "duša" obradio je i objavio Jovan Gavrilović, vidi Гласник Друштва србске словесности, св. 4, Београд, 1852
2) Broj Vlaha na popisu iz 1866. obradio i objavio statističar Vladiomir Jakšić, u delu:  В. Якшич, О племенном составе населенiя в Княжестве сербском, Типографiя Майкова, С. Петербург, 1872
3) Od Berlinskog kongresa (1878. g.) do kraja II sv. rata, sve administracije Srbije, Kraljevine SHS i Jugoslavije, smatrale su Vlahe Rumunima, i tako su ih tretirale u svojim zvaničnim državnim popisima!
x u rubrikama popisa iz 2011. godine o značava mesta u kojima je broj popisanih lica bio manji od 3 (Strategija, p. 19
Broj pogleda : 653

aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź