Kartica sela:
Mosna Muosna [087]

(m. sg.) Mosńan • (m. pl.) Mosńeń • (f. sg.) Mosńańă • (f. pl.) Mosńeńe • Centralni Vlasi • Munćeni • Narečje: subbanatsko
pi/pe/pĭe/pră/pă đi/đe/ďe/dă klańe/klaĭe ău/zău śe/će/če/ťe ź/đ/ď/ğ
pi đi ĭ ś ź

MOSNA (920 st.), ratarsko-stočarsko (22,2% agrarnog st.) seosko naselje razbijenog tipa, 9 km južno od ušća Porečke reke u Dunav, u visinskom pojasu 80-420 m, 42 km istočno od Majdanpeka. Površina atara iznosi 3.799 ha. Prvobitno naselje je potopljeno 1968, kada je premešteno 2 km uzvodno, zbog izgradnje HE "Đerdap I". Objedinjuje osam fizionomskih delova, "kulmja" - vlaška reč sa značenjem kosa, vis, breg, padina i sl. (Kornjet, Mosna, Selište, Kormatura, Priod, Dumbrava, Bauca i Paprenica) i vikend- naselje Obljaga Mare. Pominje se u austrijskom izveštaju 1739. (11 domova) i popisu 1893. (104 žitelja). St. je srpsko (slavi Petkovicu, Mitrovdan i Sv. Aranđela, seoska slava Spasovdan; vašari 25. maj i 10. oktobar), doseljeno u drugoj polovini XVIII v. iz Timočke krajine. Indeks demografskog starenja (is) kreće se u rasponu od 0,2 (1961) do 0,6 (1991). Pravoslavna crkva Sabora srpskih Prosvetitelja izgrađena je od 1967. do 1970. god. Električnu energiju, vodovod i telefonske veze dobija u periodu 1968-1970. god. Ima četvororazrednu OŠ, MK, dom kulture, spomenik borcima palim u II svetskom ratu (izgrađen 1970), tri fabrike u kojima radi ukupno 1,6 hilj. radnika - za produkciju elektroproizvoda "FEP", za proizvodnju metalne galanterije "Megaplast" i drvna industrija "Poreč", otkupne stanice Zemljoradničke zadruge "Sloga" iz Donjeg Milanovca i "Miroč-bilje" (šumski plodovi, vuna i dr.).

• Izvor/Source: Geografska enciklopedija naselja Srbije / pod rukovodstvom Srboljuba Đ. Stamenkovića
Beograd : Geografski fakultet Univerziteta : Agena : Stručna knjiga, 2001, e.j. Mosna
       
O poreklu stanovništva: (U pripremi!)
S T A T I S T I K A
1850.1) (Vlasi) 1866.2) (Vlasi) 1921. (Rumuni)3) 2011. (Vlasi)
Kuća Duša Svega Srba Vlaha % Vl. Svega Srba Rumuna % Rum. Svega Srba Vlaha % Vlaha Rumuna
61 318 375 13 348 92.8 570 0 570 100 720 912 61 8.47 7

G E O G R A F I K A
Fizionomske karakteristike Nadmorska visina u m. Površina Tradicionalna
Tip Oblik Reljef Centar Visinski pojas ha privreda
razbijeno izduženo brdsko-plan. 80 80-420 3799 stočarsko-ratarska

GRAĐA U REČNIKU: Reči Narodna književnost Saradnici Kazivači Etnogr. oblast: Poreč

LEGENDA: = vlaško = Vlasi i povlašeni Srbi = mešovito = romska mahala = bajaško (Romi)
1) Prvi popis u Srbiji u kome se beleže Vlasi kao posebna etnička kategorija sproveden je 1850. godine. Broj njihovih "kuća" i "duša" obradio je i objavio Jovan Gavrilović, vidi Гласник Друштва србске словесности, св. 4, Београд, 1852
2) Broj Vlaha na popisu iz 1866. obradio i objavio statističar Vladiomir Jakšić, u delu:  В. Якшич, О племенном составе населенiя в Княжестве сербском, Типографiя Майкова, С. Петербург, 1872
3) Od Berlinskog kongresa (1878. g.) do kraja II sv. rata, sve administracije Srbije, Kraljevine SHS i Jugoslavije, smatrale su Vlahe Rumunima, i tako su ih tretirale u svojim zvaničnim državnim popisima!
Broj pogleda : 717

aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź