Kartica sela:
Leskovo Ļeskoa [093]

(m. sg.) Ļiskovĭan • (m. pl.) Ļiskovĭań • (f. sg.) Ļiskovĭană • (f. pl.) Ļiskovĭeańe • Centralni Vlasi • Munćeni • Narečje: subbanatsko
pi/pe/pĭe/pră/pă đi/đe/ďe/dă klańe/klaĭe ău/zău śe/će/če/ťe ź/đ/ď/ğ
pi đi ń ś ź

LESKOVO (516 st.), ratarsko-stočarsko (45,9% agrarnog st.) seosko naselje razbijenog tipa, u slivu Velikog Leskova, desne pritoke Peka, 18 km južno od Majdanpeka. Površina atara iznosi 2.774 ha. Geografsko ime, po predanju, vezuje se za šumsku vegetaciju - lesku, iskrčenu u vreme nastanka naselja. Prostire se u visinskom pojasu 380-620 m. Deli se na više fizionomskih delova, "kulmja" - vlaška reč sa značenjem kosa, vis, breg, padina i sl. (Polom, Kokiš, Laku lung, Žuti kamen, Strnjak, Kraku lat, Valja lomita, Oipada, Čukar, Kurmatura, Priporu lu, Vojin, Vrteč, Rudnoglavski krak, Veliki vrteš, Veliko i Malo Leskovo, Čoka selište, Valja mare, Ogašu sataluj i Jelen čoka). Osnovano je kao fnzionomski deo Jasikova, čijim deljenjem 30-ih god. XIX v. nastaju do naših dana dva samostalna naselja. U vreme osamostaljivanja ima 6 kuća. Kao posebno naselje prvi put se pominje u popisu 1833. (1892. - 125 poreskih glava). St. je srpsko (slavi Sv. Jovana, Sv. Alimpija i Sv. Nikolu; seoske slave Tpeća Trojica i Velika Gospojina; eašari 22. maj. 27. juli i 14. septembar), a ima i Vlaha, poreklom iz Jasikova i Gornjana (Bor). Indeks demografskog starenja (is) kreće se u rasponu od 0,4 (1961) do 1 (1991). Struju dobija 1964, seoski vodovod sa javnim česmama 1968, a telefonske veze 1986. god. Ima četvororazrednu OŠ, dom kulture, dva spomenika borcima palim u I i II svetskom ratu, MK, zdravstvenu i veterinarsku ambulantu i dr.

• Izvor/Source: Geografska enciklopedija naselja Srbije / pod rukovodstvom Srboljuba Đ. Stamenkovića
Beograd : Geografski fakultet Univerziteta : Agena : Stručna knjiga, 2001, e.j. Leskovo
       
O poreklu stanovništva: (U pripremi!)
S T A T I S T I K A
1850.1) (Vlasi) 1866.2) (Vlasi) 1921. (Rumuni)3) 2011. (Vlasi)
Kuća Duša Svega Srba Vlaha % Vl. Svega Srba Rumuna % Rum. Svega Srba Vlaha % Vlaha Rumuna
- - 291 0 291 100 574 0 574 100 348 88 189 54.31 -

G E O G R A F I K A
Fizionomske karakteristike Nadmorska visina u m. Površina Tradicionalna
Tip Oblik Reljef Centar Visinski pojas ha privreda
razbijeno izduženo brdsko-plan. 380 380-620 2774 stočarstvo

GRAĐA U REČNIKU: Reči Narodna književnost Saradnici Kazivači Etnogr. oblast: Gornji Pek

LEGENDA: = vlaško = Vlasi i povlašeni Srbi = mešovito = romska mahala = bajaško (Romi)
1) Prvi popis u Srbiji u kome se beleže Vlasi kao posebna etnička kategorija sproveden je 1850. godine. Broj njihovih "kuća" i "duša" obradio je i objavio Jovan Gavrilović, vidi Гласник Друштва србске словесности, св. 4, Београд, 1852
2) Broj Vlaha na popisu iz 1866. obradio i objavio statističar Vladiomir Jakšić, u delu:  В. Якшич, О племенном составе населенiя в Княжестве сербском, Типографiя Майкова, С. Петербург, 1872
3) Od Berlinskog kongresa (1878. g.) do kraja II sv. rata, sve administracije Srbije, Kraljevine SHS i Jugoslavije, smatrale su Vlahe Rumunima, i tako su ih tretirale u svojim zvaničnim državnim popisima!
Broj pogleda : 597

aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź